Prema vijesti koju je objavio Arheološki muzej u Zagrebu, gotovo stotinu godina nakon slučajnog otkrića male brončane statuete Jupitera, a 33 godine nakon prvog postavljanja njezine kopije, u Banjavčićevoj ulici ponovno stoji spomenik rimskom vladaru neba. Po šesti put.
Unatoč svemu: vremenu, ljudima, okolnostima i možda samim bogovima.
U starom Rimu Jupiter je bio vrhovni bog. Gospodar neba, gromovnik, zaštitnik i pravednik. Njegov je kult bio raširen diljem Rimskog Carstva, pa tako i na području današnjeg Zagreba. Još u 3. stoljeću ovdje su postojali tragovi rimskog života i vjerovanja, a arheolozi danas povremeno pronalaze ostatke tog svijeta: žrtvenike, kipove, dekoracije ili male statuete.
Jedna takva statueta pronađena je u svibnju 1931. godine tijekom gradnje kuće u Banjavčićevoj ulici. Radnici su tada otkrili brončanog Jupitera visokog 19 centimetara. Bog je prikazan kao snažan muškarac guste brade i kovrčave kose, sa žezlom u lijevoj ruci i podignutom desnom rukom koja je zasigurno držala munju.
Stručnjaci su procijenili da je statueta nastala u 3. stoljeću, vjerojatno u lokalnoj radionici. Pretpostavlja se da je bila ukras na rimskim kolima ili dio pogrebnog rituala. Ipak, mnoge pojedinosti zauvijek su ostale nepoznate. Naime, izvorni brončani Jupiter nikada nije završio u Arheološkom muzeju u Zagrebu. Nakon što su ga arheolozi pregledali i dokumentirali, predmet je nestao u nekoj privatnoj zbirci. Od tada mu se gubi svaki trag.
Na temelju sačuvanog opisa i tehničkog crteža, muzejski tim Zoran Gregl, Željko Kovačić i Nenad Jandrić, uz pomoć kipara Đorđe Jandrića 1993. godine izradio je uvećanu kopiju statuete i postavio je na mjestu pronalaska.
Nakon postavljanja, kopija je ubrzo nestala. Nova je napravljena, postavljena, pa opet nestala. Isto se dogodilo još nekoliko puta. Ukupno pet puta spomenik je postavljen i svaki je put na kraju nestao. Razlozi su ostali nepoznati. Dana 11. veljače 2026. godine Jupiter se ponovno pojavio u Banjavčićevoj ulici. Šesti put.
