Bista prvog hrvatskog tiskara Ambroza Kacitića, te četiri spomen-ploče koje označavaju ključne točke njegova života i rada predstavljene su na Petrovo 2025. godine u Donjem Kosinju.
Prvi je to put da je u Hrvatskoj podignut spomenik osobi koja je sudjelovala u tiskanju prve hrvatske tiskane knjige: Misala po zakonu rimskog dvora, čije je tiskanje završeno 22. veljače 1483. To je samo 28. godina nakon izuma tiskarskog stroja koji se pripisuje Gutenbergu i koji promjenio način prijenosa znanja.
Otkrivanje spomenika podsjetnik je i na činjenicu da je Kosinj bio jedno od prvih mjesta u Europi gdje je tiskan liturgijski misal na narodnom jeziku, glagoljicom, što je poseban doprinos europskoj kulturi i identitetu. Kosinj se tako u prvim desetljećima europske tiskarske revolucije nalazio uz bok gradovima poput Mainza, Venecije i Krakova.
Poprsje Ambroza Kacitića postavljeno tako da gleda prema Kosinjskoj tiskari, koja se nalazila na području današnjeg Ribnika u Kosinjskom Bakovcu, a u rukama drži upravo knjigu koja je označila početak hrvatskog tiskarstva.
Spomenik i četiri popratne spomen-ploče rad su akademskog kipara Slavena Miličevića. Svečanost na kojoj je bilo 1500 ljudi održana na prostoru crkve sv. Petra i Pavla u Donjem Kosinju, a misno slavlje predvodio je gospićko-senjski biskup Marko Medo.
Zaboravljeno mjesto znanja
Ovaj projekt rezultat je višegodišnjih napora župnika vlč. Jurčevića i dr. sc. Ivana Mancea, istraživača kosinjske povijesti čiju stranicu možete pronaći prateći poveznicu. Na temelju istraživanja književnika Zvonimira Kulundžića iz 1960-ih i novih znanstvenih otkrića objavljenih 2023. u knjizi Kosinjska tiskara, utvrđeno je da je Ambroz (Broz) Kacitić od plemena Kolunića bio ključna osoba u radu prve hrvatske tiskare. Istraživanja su pokazala kako on nije bio samo tehnički tiskar, nego i kulturni posrednik, pavlinski svećenik, đakon, javni bilježnik, glagoljski pisac i učitelj.
Kacitić je svoje ime i rad kodirao u Prvotisku pomoću tzv. slijepih otisaka, odnosno neotisnutih znakova utisnutih u na pet stranica knjige, u ukupno 340 slovnih znakova. Otisci su svojevrsn skriveni potpis koji potvrđuje njegovu ključnu ulogu u stvaranju ove knjige. Prvotisak, otisnut 22. veljače 1483., samo 28 godina nakon Gutenbergove Biblije, svrstava Hrvatsku među prve europske narode s vlastitom tiskanom knjigom.
Nekoć važno mjesto
Predložak za tiskanje bio je rukopisni Misal kneza Novaka iz 1368., a sama tiskara nalazila se u Kosinju, u pavlinskom samostanu koji je tada bio važno duhovno i kulturno središte Like i cijele srednjovjekovne Hrvatske. Ambroz Kacitić rođen je u srednjovjekovnom selu Duboviku u Kosinjskoj dolini, koje se nalazilo na području današnjeg zaselka Vukelići u Donjem Kosinju. Bio je član pavlinskog reda i intelektualac svog vremena, prepisivač Kolunićevog zbornika 1486. godine u Knežoj Vasi kraj Otočca.
Nakon rada u Kosinjskoj tiskari, vjerojatno je službovao i u pavlinskim samostanima na Krku, gdje je i preminuo iza 1518. godine. Njegova je uloga desetljećima bila zanemarena, a ime gotovo zaboravljeno, sve dok Kulundžićeva istraživanja, a zatim i suvremena znanstvena potvrda Ivana Mancea Kacitića nisu vratili na zasluženo mjesto u povijesti hrvatske pisane riječi.
Lik Ambroza Kacitića danas nadahnjuje i suvremene autore. Tako je jedan od glavnih likova romana Misal kneza Anža Frankopana Tomislava Beronića, prvog suvremenog romana tiskanog glagoljicom, koji je 2023. godine također podsjetio na značaj Kosinjske tiskare.
Otkrivanjem spomenika i spomen-ploča Donji Kosinj potvrđuje svoj status ključnog mjesta hrvatske tiskarske i kulturne povijesti, čuvajući uspomenu na čovjeka koji je hrvatski pisani jezik trajno upisao među europske kulturne jezike kasnog srednjeg vijeka.
