in

Povratak baroknih orgulja u crkvu svete Eufemije nakon više od tri desetljeća tišine

Kolaudacija obnovljenih orgulja venecijanskog majstora Antonija Barbinija u crkvi sv. Eufemije / FOTO: Ministarstvo kulture i medija RH
Kolaudacija obnovljenih orgulja venecijanskog majstora Antonija Barbinija u crkvi sv. Eufemije / FOTO: Ministarstvo kulture i medija RH

U nedjelju predvečer u crkvi svete Eufemije u Rovinju održana je svečanost kolaudacije obnovljenih baroknih orgulja iz 18. stoljeća. Događaj je to koji je privukao brojne građane, vjernike i predstavnike kulturnih institucija.

Orgulje, djelo venecijanskog graditelja Antonija Barbinija iz 1754. godine, posljednji su put svirale početkom šezdesetih godina prošlog stoljeća. Početkom devedesetih radi obnove su odvezene u Sloveniju. No, zbog brojnih okolnosti – uključujući Domovinski rat i niz tehničkih i organizacijskih poteškoća – njihova restauracija višestruko je odgađana i mijenjana.

Kolaudacija u Rovinju

Naposljetku, radovi su uspješno dovršeni u talijanskoj radionici Francesca Zaninija u Udinama. Financirala ih je Republika Hrvatska putem Ministarstva kulture i medija.

Kolaudacija obnovljenih orgulja venecijanskog majstora Antonija Barbinija u crkvi sv. Eufemije / FOTO: Ministarstvo kulture i medija RH
Kolaudacija obnovljenih orgulja venecijanskog majstora Antonija Barbinija u crkvi sv. Eufemije / FOTO: Ministarstvo kulture i medija RH

Kolaudaciju je predvodio biskup u miru mons. Ivan Milovan, dok je glazbeni dio svečanosti pripao orguljašu Pavlu Mašiću, članu Povjerenstva za orgulje pri Ministarstvu kulture. Mašić je predstavio zvučne mogućnosti instrumenta kroz izbor skladbi iz različitih glazbenih razdoblja, istaknuvši se tehničkom i interpretativnom preciznošću.

Župnik župe sv. Eufemije, mons. Vilim Grbac, zahvalio je svima koji su sudjelovali u višegodišnjem procesu obnove, posebno konzervatorici Sandri Čelić Višnjić i glavnoj konzervatorici Višnji Bralić. Istaknuo je i ulogu Ministarstva kulture i medija, Grada Rovinja i Istarske županije, koji su financijski i institucionalno podržali projekt.

Kolaudacija obnovljenih orgulja venecijanskog majstora Antonija Barbinija u crkvi sv. Eufemije / FOTO: Ministarstvo kulture i medija RH
Kolaudacija obnovljenih orgulja venecijanskog majstora Antonija Barbinija u crkvi sv. Eufemije / FOTO: Ministarstvo kulture i medija RH

Dugo čekane obnovljene orgulje

Ministrica kulture i medija, Nina Obuljen Koržinek, istaknula je da orgulje nisu samo instrument već i važan dio kulturne i duhovne baštine. Podsjetila je da su tijekom svoje povijesti Barbinijeve orgulje bile restaurirane u više navrata – 1842., 1872., 1881. i 1958. godine – no da je ova obnova bila najzahtjevnija i najdugotrajnija.

Graditelj Francesco Zanin istaknuo je tehničke karakteristike instrumenta: orgulje imaju 24 registra, kućište visoko sedam metara te svirale duljine do dvanaest stopa. To ih svrstava među najveće i zvukovno najbogatije instrumente na hrvatskoj obali.

Obnovljene orgulje venecijanskog majstora Antonija Barbinija u crkvi sv. Eufemije / FOTO: Ministarstvo kulture i medija RH
Kolaudacija obnovljenih orgulja venecijanskog majstora Antonija Barbinija u crkvi sv. Eufemije / FOTO: Ministarstvo kulture i medija RH

Uz predstavnike Crkve i konzervatorske struke okupljenima su se obratili i gradonačelnik Rovinja Emil Nimčević, pročelnik za kulturu Istarske županije Vladimir Torbica te mons. Rikardo Lekaj. Na početku svečanosti, župni zbor izveo je pjesmu posvećenu svetoj Eufemiji. Tako je simbolično obilježen povratak instrumenta u prostor kojem pripada.

Obnovljene orgulje venecijanskog majstora Antonija Barbinija u crkvi sv. Eufemije / FOTO: Ministarstvo kulture i medija RH
Kolaudacija obnovljenih orgulja venecijanskog majstora Antonija Barbinija u crkvi sv. Eufemije / FOTO: Ministarstvo kulture i medija RH

Obnovljene Barbinijeve orgulje od sada će ponovno biti u službi liturgijskog života, ali i kulturnih događanja i koncerata. Time Rovinj dobiva važan impuls u očuvanju i promociji glazbene baštine.

Knjiga Titova atomska bomba - Jugoslavenski nuklearni program 1948–1970.

Titova atomska bomba: Jugoslavija je skoro postala nuklearna sila i od toga odustala

Samoborski vrazi umjetnice Gabrijele Šimić, FOTO: G. Š.

Po boji čarobnog plamena ljudi bi znali jesu li vrazi zakopali zlato, srebro ili novac, no potraga za bogatstvom imala je svoju cijenu