Na području Značajnog krajobraza Risovac–Grabovača, čuvenog po svojim prirodnim čudesima i povijesnim slojevima, arheolozi su ovog srpnja došli do iznimnog otkrića. Tijekom terenskih istraživanja, provedenih između 7. i 12. srpnja 2025., u jednoj od špilja pronađeni su ostaci koji svjedoče o životu na ovom području prije više od tri tisuće godina. Kako je priopćeno iz Pećinskog parka Grabovača, pronađene su ljudske i životinjske kosti, kao i fragmenti keramike iz razdoblja brončanog doba.
Ove godine istraživački tim fokusirao se na precizno kartiranje špilje korištenjem najsuvremenije LiDAR tehnologije. Tako su stvorene detaljne 3D karte prostora. Ovakav pristup omogućuje bolje razumijevanje načina na koji je špilja korištena i pozicioniranje svakog nalaza unutar njezinog slojevitog okoliša.
U istraživanjima su sudjelovali stručnjaci s Instituta za antropologiju, Geografskog odsjeka PMF-a u Zagrebu, Građevinskog fakulteta u Rijeci te Arheološkog muzeja u Zagrebu. Među njima su prof. dr. sc. Ivor Janković, dr. sc. Mario Novak, mag. archaeol. Lia Vidas, prof. dr. sc. Nenad Buzjak, Duje Kalajžić, dr. sc. Ivan Drnić i mag. archaeol. Ana Đukić.
Otkriveni nalazi u špilji, čije se ime zasad ne navodi u javnosti, samo je jedno od podzemnih lica krajobraza Risovac-Grabovače koji objedinjuje prirodnu raznolikost i višeslojnu baštinu. Trajno zaštićen od 2019., ovaj prostor prostire se na više od 5500 hektara. Krije devet različitih stanišnih tipova, uključujući guste bukove šume, rijetku špiljsku faunu i staništa za deset vrsta šišmiša. Nad šumama još uvijek lebdi i silueta surog orla, jedine kritično ugrožene vrste ovog krajobraza.
Ono što ovo područje posebno izdvaja na speleološkoj karti Hrvatske, ali i Europe, jest da ono čini četvrtinu od ukupnog broja zaštićenih speleoloških objekata u Hrvatskoj. Kategorija geomorfološkog spomenika prirode štiti tako tri špilje.
Grabovača davno naseljena ispod i iznad tla
Speleološki biser područja je špilja Samograd. Jedina otvorena za turističko posjećivanje zbog obzira prema zaštiti podzemnog bogatstva ujedno je dom endemskom kornjašu Typhlotrechus bilimekii kiesenwetteri. No, svaki sloj Grabovače čuva svoju priču – od podzemlja do zvonika.
Iznad podzemnih dvorana naselja oko Perušića svjedoče o trajnoj naseljenosti još od 1. tisućljeća prije Krista. U antičko doba ovdje su se nalazili centri Kosinj i Kvarte, a kasnije je nad cijelom dolinom nadzirao Stari grad Perušić, nekoć Vrhovina u Buškoj župi. Njegove zidine i Turska kula i danas svjedoče o burnim vremenima osmanske vlasti i obrambenim sustavima kasnog srednjeg vijeka. Obnova Gradine je u tijeku.
U neposrednoj blizini stoji i crkva Uzvišenja Svetog Križa – najraskošnija crkva u Lici, izgrađena na temeljima gotičke crkve iz 13. stoljeća. Osmanlije su je pretvorile u džamiju, a nakon oslobođenja vraćena je katoličkoj zajednici i obnovljena u baroknom duhu. Na njezinom se tornju danas uzdiže križ s nekadašnje zagrebačke katedrale, dok natpis In hoc signo vinces podsjeća na trijumf vjere i identiteta.
Novo arheološko otkriće ne donosi samo znanstvene uvide, već i potvrđuje koliko je ovo područje i dalje aktivno živo, kako u svom prirodnom ciklusu, tako i u svojoj povijesnoj dubini. Risovac-Grabovača i dalje ostaje prostor gdje se priroda i prošlost dodiruju u tišini ličkih špilja.
