Proteklih mjeseci u muzejima, arhivima, sakristijama i zbirkama diljem Hrvatske odvijala se operacija bez presedana. Neprocjenjiva blaga, relikvije i dokumenti tisućljetne hrvatske povijesti pažljivo su otpremani prema jednoj točki: Galeriji Klovićevi dvori u Zagrebu.
Pod okriljem visokog državnog pokroviteljstva, uz najstrožu sigurnost i duboko poštovanje prema baštini, rodila se izložba koja nije samo povijesni događaj nego i čin kulturnog pamćenja.
Izložba “U početku bijaše kraljevstvo” za javnost se otvara 17. listopada u Klovićevim dvorima, kao središnji događaj obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva. Riječ je o jednoj od najsloženijih i najambicioznijih izložbi u povijesti hrvatske muzeologije.
Projekt je to koji okuplja više od stotinu stručnjaka iz pedesetak institucija, preko 400 artefakata i tisuću godina priče o državnosti, identitetu i političkom kontinuitetu Hrvata. Nakon Zagreba, izložba seli u Muzej hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu.
Kraljevstvo – ideja koja traje
Za razliku od izložbi koje tematiziraju pojedine umjetnike, poput one posvećene Ivanu Meštroviću, ili koje istražuju bilateralne odnose, poput izložbe o hrvatsko-mađarskim vezama iz 2016. godine realizirane u suradnji s Mađarskim nacionalnim muzejem, i čije su pripreme trajale godinama, izložba “U početku bijaše kraljevstvo” u središte stavlja ideju hrvatske državnosti.
Upravo je ta ideja pokrenula iznimnu mobilizaciju. U svega nekoliko mjeseci, uz koncentriranu energiju, nastalo je djelo koje bi inače tražilo godine rada. U tom procesu, funkcije i titule povukle su se pred poštovanjem i stručnošću.
Raznoliki tim muzealaca, arhivista, konzervatora, povjesničara i akademika, pod koordinacijom autora prof. dr. sc. Dine Milinovića, prof. dr. sc. Tomislava Galovića i doc. dr. sc. Trpimira Vedriša, zajednički je iznio izložbu koja ne prikazuje samo povijest, već i način na koji ju živimo, tumačimo i baštinimo.
U više od 400 izložaka, od Višeslavove krstionice do Ustava Republike Hrvatske, ova izložba rekonstruira političku povijest, ali i način na koji su ljudi kroz stoljeća promišljali vlastitu pripadnost, legitimitet i institucije koje ih simboliziraju.
-
Akcija!
Hrvatska srednjovjekovna arheološka baština – Vladimir Sokol
Izvorna cijena bila je: 60 €.50 €Trenutna cijena je: 50 €.
Kroz tematski strukturirane cjeline postepeno se otkriva “mentalitet” hrvatske državnosti. Stalno prisutan, makar i u fragmentima, pod carstvima, u komunama, ili pak simbolički u formi sabora, grbova, jezika ili zakona.
Kameni kodovi identiteta
Skeptici će reći: “To je samo hrpa kamenja!” No, promotrimo li i povežemo te kamene natpise, relikvije, iluminirane rukopise, plašteve, krune i zastave, pred nama se stvara silueta jednog političkog organizma, Hrvatskoga Kraljevstva. Kroz trajanje institucija, zajedničku memoriju i borbe za samoodređenje, ono opstaje de iure i de facto.
Svaka dvorana vodi dublje u razumijevanje te borbe: od narodnih vladara i srednjovjekovne sakralne umjetnosti, preko humanističke misli i simbolike saborskih odluka, sve do preporodnih težnji, stranačkih začetaka i konačnog ustavnog priznavanja države kakvu danas poznajemo.
Glasovita Višeslavova krstionica, prvi put izložena u Zagrebu, dolazi iz stalnog postava splitskog Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika. Ova kamena krstionica iz 9. stoljeća nije samo liturgijski predmet, nego i simbol rađanja naroda kroz vjeru i prvi pisani trag vlastite vlasti. U njezinu je povratku u Hrvatsku ključnu ulogu odigrao i omiljeni kardinal Alojz Stepinac. To je manje poznata priča i jedna je od onih vezivnih tkiva izložbe koja povezuju stoljeća i ljude koji su živjeli za istu ideju u različitim vremenima.
Reljef Petra Krešimira IV. iz Krunidbene bazilike u Solinu svjedoči o kontinuitetu kraljevske vlasti i monumentalnosti srednjovjekovne Hrvatske. Tu je i natpis sarkofaga kraljice Jelene, ključan za rekonstrukciju loze Trpimirovića, kao i Bašćanska ploča, prvi pisani trag na narodnom jeziku koji izrijekom navodi Zvonimira, kralja.
Među svetim i svjetovnim predmetima nalazimo Anžuvinsku krunu. Tu je i škrinja sv. Šimuna, rijetki plenarij iz zagrebačke riznice i dragocjeni dokumenti poput prijepisa Salonitanske povijesti Tome Arhiđakona iz Vatikanske knjižnice.
Priča o predziđu krščanstva
Među brojnim iznimnim dokumentima ističe se i Oratio pro Croatia Bernardina Frankapana. Rijetki primjerak tiskan je u Beču 1522. godine, a posuđen za ovu izložbu iz Austrijske nacionalne knjižnice. Ovo dramatično i retorički snažno djelo predstavlja apel europskim vladarima u trenutku duboke krize, nakon poraza kod Krbave 1493. i sve učestalijih osmanskih provala.
Frankapan zaziva zajednički otpor i pomoć Hrvatskoj, koju opisuje kao “predziđe kršćanstva”. Tekst je jedno od najranijih svjedočanstava o konceptu Hrvatske kao obrambenog bedema Europe. Istovremeno je i odraz dubokog osjećaja političke pripadnosti i odgovornosti hrvatskoga plemstva.
Stoljeća turskih prijetnji i obrane kršćanstva predstavljena su kroz vojne relikvije, pulene brodova iz bitke kod Lepanta, nadgrobne spomenike junaka i prikaze bitaka.
Tiskarski stroj kao funkcionalni simbol modernizacije
U dijelu izložbe posvećenom Hrvatskom narodnom preporodu i 19. stoljeću, središnje mjesto zauzima autentični tiskarski stroj iz vremena Ljudevita Gaja. Na takvom je stroju tiskan prvi broj Novina horvatskih i njihove kulturne pratnje, Danice ilirske. Prvi su to javni tekstovi na hrvatskom jeziku, prvi politički programi preporoditelja, prve deklaracije o jezičnom i kulturnom pravu Hrvata.
Gaj, svjestan moći pisane riječi i tiska, koristi tisak za standardizaciju jezika, afirmaciju ideje jedinstva južnoslavenskih naroda i stvaranje nacionalnog diskursa koji nadilazi lokalne okvire.
Škrinja privilegija
U središtu jednog od najtiših, ali simbolički najjačih dijelova izložbe nalazi se Škrinja privilegija, zvana i Cista privilegiorum Regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae. Predmet je to koji ne odiše sjajem zlata ni patinom kamena, ali zato govori jezikom prava, zakona i političkog pamćenja.
Riječ je o drvenoj škrinji obložnoj metalnim okovima iz 17. stoljeća. U njoj su se u Zagrebu čuvali najvažniji pravni akti, povelje i dokumenti Hrvatskoga Kraljevstva, saborske odluke, potvrde privilegija i korespondencija s kraljevima. Ova škrinja funkcionirala je kao simbolička i doslovna arhiva hrvatske državnosti. Sve što je činilo temelj političke autonomije i saborske vlasti bilo je pohranjeno upravo u njoj. Bila je pod stalnim nadzorom. Zaključavana je s više ključeva koje su držali različiti dužnosnici. Time se osiguravala zaštita i zajednička odgovornost.
Na izložbi je predstavljena ne samo kao muzejski artefakt, već kao živi dokaz pravne svijesti Hrvata o važnosti dokumentiranja i čuvanja vlastite državne volje. Škrinja privilegija nije samo spremnik papira. Ona je fizička manifestacija ideje kontinuiteta vlasti i ugovornog odnosa između naroda i vladara.
U vremenu kada se politika često vodi deklaracijama, ova škrinja podsjeća da su riječi na pergamentu, jednom zapečaćene i sačuvane, bile temelj stvarnog legitimiteta i da bez arhive nema ni nacije.
Kralj Tomislav: između činjenice i mita
Poseban segment izložbe posvećen je liku kralja Tomislava. Izvorne slike Medovića i Ivekovića, stripovi Maurovića, pa čak i etikete piva iz 1925., prikazuju kako je kralj Tomislav postao simbol narodnog identiteta.
Izložba završava rekonstrukcijom zagrebačke izložbe iz 1925. godine i instalacijom suvremenog umjetnika Vitolda Košira koja predstavlja simbolički most između prošlosti i budućnosti. Time se potvrđuje da kraljevstvo nije zatvoreno poglavlje, nego živi kod koji se aktivira svakim činom sjećanja i kulturne svijesti.
Više od izložbe: kulturno zrcalo nacije
“U početku bijaše kraljevstvo” nije samo retrospektiva. To je povijesni projekt koji stavlja u fokus pitanje: što znači biti politički narod. U vremenu koje traži redefinicije i nove temelje, ova izložba podsjeća da smo kao zajednica oblikovani u dugom trajanju, kroz nadmoćne sile, ali i vlastite ideje o slobodi, pravu, vjeri i jeziku.
Danas, kada povijest često postaje bojno polje interpretacija, ova izložba vraća nas činjenicama, ali i simbolima koji su oblikovali našu kolektivnu imaginaciju.
U početku bijaše kraljevstvo, a danas je pred nama izložba. Sutra je možda nova ideja zajedništva koja teži postati temeljna poruka godine u kojoj se obilježava 1100. godina Hrvatskoga Kraljevstva.
Neki kažu da je to nužno kako bi neki drugi ljudi za 100 godina spremali izložbu na tragu ove.
