U Konferencijskoj dvorani Knjižnice Filozofskog fakulteta u Zagrebu 24. veljače 2026. u 18 sati održan je panel „Iza lica i vremena: povijesni razvitak maškara“, u organizaciji studenata ISHA-e Zagreb i KSEKA-e.
Okupljeni su mogli čuti kako se maskirani rituali prate još od antičkih mitova, kroz priču o grčkim Kuretima i njihovim odjecima u današnjem kurentovanju, kako poklade funkcioniraju kao prostor izvedbe i društvene kritike te kako izgleda proces zaštite Lastovskog poklada, od nacionalne razine do UNESCO-ova registra dobrih praksi.
Riječ je o inicijativi koju su pokrenuli studenti povijesti te etnologije i kulturne antropologije, s namjerom da u razdoblju fašnika i karnevala otvore stručno utemeljenu, ali široj publici pristupačnu raspravu o značenju maškara. Time su pokazali da studentske udruge mogu biti važan pokretač akademskih i kulturnih događanja.
Grčki Kureti i prekmurski Kurenti: maskirani navjestitelji proljeća
Panel je otvorila dr. sc. Inga Vilogorac Brčić s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu izlaganjem „Grčki Kureti i prekmurski Kurenti: maskirani navjestitelji proljeća“. Polazeći od mita o Zeusu, podsjetila je na priču o Kronu koji je, bojeći se proročanstva, proždirao svoju djecu, dok su Kureti stvaranjem zaglušujuće buke skrivali plač novorođenog Zeusa. Udarci oružja o štitove i kacige imali su zaštitnu i ritualnu funkciju, a upravo se u toj buci prepoznaje simbolika tjeranja zime i zlih sila. Spomenuta je i razlika između Kureta i Koribanata te njihovi odjeci u kasnijim zapisima, uključujući srednjovjekovne i ranonovovjekovne autore koji ih povezuju s hrvatskim prostorom.
Usporedba je potom premještena u suvremenost, na kurentovanje u Ptuju, gdje se u vrijeme poklada oko tisuću sudionika maskira i obilazi sela, ulazeći u kuće i simbolički donoseći proljeće. Taj je običaj upisan na UNESCO-ov popis nematerijalne baštine, što je otvorilo pitanje kontinuiteta i suvremene reinterpretacije rituala. Kao dodatna zanimljivost spomenuto je i Borovo gostivanje, neobičan pokladni običaj u kojem se reže i kiti bor te nosi kroz selo, uz naglašenu simboliku i prepoznatljive šiljaste kacige.
Maškare kao kritika
Drugo izlaganje, dr. sc. Nevene Škrbić Alempijević s Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju, usmjerilo je pozornost na predstavljačke oblike u hrvatskim pokladnim običajima. Poklade su opisane kao vrijeme privremenog obrata društvenih hijerarhija, kada maska omogućuje kritiku, pretjerivanje i oslobađanje napetosti. Maske i performansi tako postaju način na koji zajednica govori o sebi, svojim pravilima i granicama.
O običajima i upisima
Treće izlaganje, dr. sc. Ive Niemčić, ravnateljice Instituta za etnologiju i folkloristiku, bavilo se Lastovskim pokladom. Taj je običaj 17. siječnja 2008. upisan u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, a 11. prosinca 2025. uvršten je i u UNESCO-ov Registar dobrih praksi očuvanja nematerijalne kulturne baštine.
Govorilo se o tovaru koji sudjeluje isključivo u pokladnim danima, o okupljanju pokladara, svirci lire, prikupljanju jaja po kućama te izradi i spaljivanju lutke od slame. Naglašena je snažna uključenost mladih i prijenos običaja na nove generacije.
Raspravu su moderirale Ana Furlan Sfarčić i Luthien Lorelei Krstevski, potičući pitanja o granici između žive tradicije i institucionalne zaštite.
Panel je pokazao da iza maske stoje slojevi mita, povijesti i suvremenih društvenih procesa, ali i da studentska inicijativa može otvoriti prostor za ozbiljnu i poticajnu raspravu o kulturnoj baštini.
