Na otoku Šolti krajem rujna održat će se prvi IliriKon, konferencija posvećena Ilirima, jednom od najzagonetnijih i najmanje istraženih naroda europske povijesti. Tijekom tri dana održavanja ovaj drevni otok gradina i gomila pretvorit će se u pozornicu na kojoj će se ispreplesti predavanja, terenski izleti, glazba iz ilirskog doba i intrigantne priče koje oživljavaju mitove, legende i kulturno nasljeđe Ilira.
Program će se odvijati u Bratskoj kući u Grohotama, uz terenske posjete ilirskim gradinama i obrednim gomilama. Organizatori Goran Majetić, Miško Erak i Tomislav Beronić, uz podršku KIC-a Šolta, Turističke zajednice Općine Šolta, privatnih sponzora i partnera najavljuju mozaik predavanja, izleta, glazbenih izvedbi i filmskih projekcija koje na jednome mjestu okupljaju sve što znamo i slutimo o Ilirima, narodu koji posljednih godina sve više dolazi u fokus što stručne, što zainteresirane javnosti.
Koliko ne znamo o Ilirima?
Prema riječima Tomislava Beronića, jedan od ciljeva konferencije koja se ove godine održava po prvi puta jest predstaviti most između znanstvene, stručne i zainteresirane javnosti stvarajući forum u kojem će biti moguće doznati što više o Ilirima, narodu o kojem zapravo, ne znamo koliko znamo.
Sudionici će svako prijepodne obilaziti ilirske lokalitete na Šolti, gradinu Rogač, gradinu Donje Selo i obrednu gomilu Vela Straža.
Predavanja: od hrane do divova i glagoljice
IliriKon donosi bogat program izlaganja koja će rasvijetliti svijet Ilira iz različitih perspektiva, od svakodnevnog života do mitova i nasljeđa u današnjoj kulturi.
Tonči Milišić povezat će povijest i suvremenost u predavanju Iliri i hrana kroz povijest, mogućnost primjene u turizmu. Kroz prehranu sagledat će se kako su se oblikovale zajednice i trgovina, ali i koliko je hrana moćan alat za interpretaciju kulturnog identiteta danas.
Goran Majetić u izlaganju Divovi u doba Ilira vodi kroz svjedočanstva o gorostasima na prostoru Ilirije od antičkih zapisa i narodnih predaja do arheoloških nalaza koji upućuju na postojanje ljudi divovskog rasta.
Miško Erak u predavanju Izgubljena civilizacija naših ilirskih predaka u donjoj Neretvi otvara priču o Ardijejcima, kralju Agronu i kraljici Teuti koji su stvorili prvo ilirsko kraljevstvo, ističući njegovu ravnopravnost s grčkom i rimskom civilizacijom.
Tomislav Beronić u predavanju Nakit i ukrasi ilirskih žena kao preteče glagoljice povezuje ilirske ukrasne motive s razvojem pisma, tvrdeći da su upravo ti simboli poslužili kao preteča autohtonoj glagoljici.
Nikica Arapović donosi intrigantnu teoriju kroz film i predavanje Ilij, Iliri, Troja u Gabeli. Smješta mitsku Troju u dolinu Neretve, nudeći novu interpretaciju jednog od temelja europske civilizacije.
Andrija Pećar u izlaganju Sladinac pored Ploča: Genius loci od Ilira do Hrvata pokazuje kako jedno mjesto može svjedočiti tisućljetnom kontinuitetu života, od ilirskih gomila preko rimske arhitekture do hrvatskog srednjovjekovlja.
Natalija Princi u predavanju Tradicija kamenovanja (Rotne gomile – drevna sudišta) podsjeća na zaboravljenu pravnu praksu skupnog kamenovanja zločinaca. Rotne gomile, kolosalne kamene uzvisine, stoljećima su svjedočile narodnim osudama, od kralja Zvonimira do biskupa Arnirа. Predavanje otvara i pitanje simboličkog prijelaza od kamena do riječi, te je li bacanje kletve doista bio početak civiliziranog društva.
Trajni zapis i dodatna događanja
Sva izlaganja bit će objedinjena u Zborniku radova IliriKon 2025., koji će početkom prosinca biti dostavljen registriranim sudionicima. Dodatni program uključuje i filmske projekcije, izložbe te tematske panele. Broj mjesta u dvorani je ograničen, stoga je za sudjelovanje potrebna prijava. IliriKon predstavlja jasan poziv na istraživanje, putovanje i ponovno otkrivanje naroda čiji duh i dalje živi u krajobrazu Jadrana.
