Riječ je o reljefnom prikazu konjanika s kopljem i štitom, isklesanom u prvom desetljeću 9. stoljeća, u vremenu kneza Borne. Danas je prepoznat kao najraniji zasad poznati likovni prikaz ratnika na konju u hrvatskom ranosrednjovjekovnom prostoru, a ako je predložena datacija točna, otvara se i mogućnost njegove dublje povijesne identifikacije.
Naime, prikazani konjanik mogao bi predstavljati pripadnika elitne kneževe pratnje, onih ratnika koje franački izvori u kontekstu Borninih sukoba nazivaju praetoriani, osobnom gardom hrvatskog kneza.
O njima smo pisali u ranijem članku koji će moguće pročitati na poveznici pa ćemo se sada vratiti reljefu koji je dio izložbe U početku bijaše kraljevstvo gdje smo ga i zabilježili.
Sačuvan je na ulomku pluteja iz crkve sv. Martina u Pridragi, datiranom u isto razdoblje. Izrađen je u vapnencu, visine 38,5 cm i širine 46 cm, s debljinom koja varira između 11,5 i 13 cm. Danas se čuva u Konzervatorskom odjelu u Zadru kao dio privremenog depoa, bez dodijeljenog inventarnog broja, no unatoč fragmentarnosti i burnoj povijesti očuvanja, ostaje iznimno vrijedan vizualni dokument ranosrednjovjekovne ratničke elite na hrvatskom prostoru.
Oštećen tijekom Domovinskog rata
Ulomak je sa svih strana lomljen, ali mu je očuvana izvorna debljina i dio rubne letve, što omogućuje sigurnu rekonstrukciju njegove izvorne pripadnosti liturgijskoj ogradi. Tijekom Domovinskog rata znatno je oštećen, no nedavno je dovršena njegova restauracija u zadarskom Konzervatorskom odjelu. Time je ponovno postao čitljiv i dostupan za znanstvenu i javnu interpretaciju.
Bio je smješten unutar geometrijski stroge kvadratne kasete, ne odiše klasičnom estetikom antičkog svijeta. Naprotiv, njegova nespretna anatomija, miješanje perspektiva i gotovo sirova izražajnost upućuju na rano razdoblje oblikovanja novog vizualnog jezika, onog koji pripada svijetu ranog srednjeg vijeka i zajednicama koje tek uspostavljaju vlastite političke, vojne i simboličke obrasce.
Prividna grubost
Upravo u toj naizglednoj grubosti leži njegova iznimna vrijednost. Reljef ne prikazuje svetca u klasičnom hagiografskom smislu, premda je u starijoj literaturi bio poistovjećivan sa sv. Martinom. Umjesto toga, on pred nas stavlja ratnika: čovjeka oružja i konja, aktera društva u kojem konjaništvo ima stvarnu, a ne samo simboličku ulogu.
Takva se slika podudara s pisanim izvorima o ranom srednjem vijeku koji govore o Hrvatima kao vojno organiziranoj zajednici, sposobnoj za konjaničke pohode, s arheološkim tragovima koji potvrđuju postojanje opreme, taktika i ikonografije ratničke elite. Arheološki nalazi i likovni prikazi, među kojima se posebno ističe pridragaški konjanik, ne stoje usamljeni. Njihovu poruku potvrđuju i pisani izvori ranog srednjeg vijeka u kojima se konj pojavljuje kao vojni resurs.
U djelu cara Konstantina VII. Porfirogeneta konjaništvo se navodi kao sastavni dio vojne snage na hrvatskom prostoru, dok franački izvori, opisujući sukob između Ljudevita Posavskog i kneza Borne, bilježe gubitak više od tristo konja, podatak koji jasno pokazuje njihovu stratešku i simboličku vrijednost.
Gotšalkova pak, pripovijest o vojnom pohodu u doba kneza Trpimira dodatno prizemljuje tu sliku, jer konje ne spominje u kroničarskoj maniri, nego usputno, kao samorazumljiv dio ratne svakodnevice. Na pomisao da su Hrvati raspolagali učinkovitim konjaništvom navodi i zapis o pobjedi kralja Tomislava nad Mađarima.
Simbolika konja
Posebnu pažnju izaziva i naglašena simbolika konja, životinje čije je tijelo prikazano s izrazitim znakovima plodnosti. Taj detalj, daleko od slučajnosti, upućuje na dublje slojeve značenja: konj nije samo ratno sredstvo, nego i simbol snage, obnove i vitalnosti zajednice kojoj ratnik pripada.
Tako se u jednom fragmentu kamena isprepliću vojna stvarnost, društveni status i arhaična simbolika, tvoreći slojevitu sliku svijeta na prijelazu iz kasne antike u rani srednji vijek.
Upravo zato ovaj konjanik iz Pridrage nije tek arheološki nalaz. Može ga se promatrati kao vizualni ključ za razumijevanje ranosrednjovjekovne Hrvatske. Njezinih ratnika, njezinih konja i različitih mjesta u nemirnom prostoru između Jadrana, zaleđa i velikih povijesnih lomova Europe.
