U podne vrućeg kasnolipanjskog dana dvorana Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža bila je ispunjena ljudima koji su Enciklopediju Hrvatskoga zagorja stvarali godinama – ne samo kroz radne zadatke, već i kroz osobne, lokalne i emocionalne poveznice.
Uz miris tiska i nove knjige na stolu, tihi žamor prekida glazba. Iz zvučnika i glasova uživo čuje se: “Zagorje, ja tvoj sem sin…” Nije to bio običan književni događaj, već proslava zavičajnog znanja, ponosa i identiteta, ukoričenih u impresivno drugo izdanje Enciklopedije Hrvatskoga zagorja.
Knjiga koju je Zagorje stvorilo – i zaslužilo
Predstavljeno izdanje na 1056 stranica i s 2108 natuknica dokumentira prošlost i sadašnjost regije koja je opisana kao “i priča i pjesma i činjenica”. Riječ je o rijetkom slučaju u hrvatskoj enciklopedistici da jedno regionalno izdanje, nakon što je prvo izdanje, koje je pripremano tri godine i izdano 2017. godine, rasprodano u cijelosti, doživi dopunjeno izdanje već osam godina kasnije, i to na inicijativu lokalne zajednice.
Kako je istaknula urednica Jasmina Lukec, ideja o drugom izdanju ponovno je zaživjela u veljači 2024. na proslavi 35 godina rada udruge Kajkaviana u Donjoj Stubici. Potaknuti živim interesom za Enciklopediju i činjenicom da je naklada prvog izdanja odavno rasprodana, predstavnici Krapinsko-zagorske županije i Zavoda dogovorili su nastavak suradnje. U travnju 2024. održan je radni sastanak u Krapini, a već u lipnju 2024. potpisan je novi ugovor o suradnji, kojim se Zavod obvezao isporučiti novo izdanje do kraja travnja 2025.
U devet mjeseci intenzivnog rada urednički tim u sastavu Iva Klobučar Srbić, Jasmina Lukec i Mladen Klemenčić temeljito je pregledao svih 1947 natuknica iz prvoga izdanja, ažurirao ih s više od 2000 novih podataka, uvrstio 161 novu natuknicu, a mnoge od njih pratio i dodatnim ilustracijama. Poseban dio izdanja čini Dodatak, u kojem su objavljene nove biografije, opisi kulturnih i sportskih događanja, gospodarskih subjekata i manifestacija – od najstarijeg sajma vina i uskrsnih pucanja, do međunarodnih sajmova, srednjih škola i sportskih klubova.
Od ideje u Kajkaviani do knjige koja traje
Urednica Jasmina Lukec naglasila je da drugo izdanje Enciklopedije nije tek tehnička nadogradnja, već duboka refleksija suvremenog Zagorja – regije koja se posljednjih godina snažno mijenja, ali i dalje ostaje čvrsto ukorijenjena u svojoj kulturnoj i povijesnoj osnovi.
“Enciklopedija je zadržala temeljnu koncepciju prvoga izdanja, ali je sada proširena sadržajem koji govori o današnjem Zagorju – regiji u kojoj se proizvodi, izvozi, gradi, istražuje, ali i živi punim plućima. Dodali smo čak 90 novih biografskih natuknica, uključujući osobe koje su danas prepoznate kao ambasadori Zagorja – od znanstvenika na prestižnim svjetskim sveučilištima do opernih pjevača, boksača, triatlonaca, glumaca i glazbenika iz Bedekovčine, Zlatara, Klanjca, Poznanovca, Ivanca i drugih mjesta.”
U dodatku knjige našle su se i važne manifestacije i kulturni događaji, među kojima urednica izdvaja najstariji sajam vina u Hrvatskoj, najposjećeniju letačku manifestaciju, srednje škole koje su posljednjih godina ostvarile zapažene rezultate, ali i događaje poput Seljačke bune – Bitke kod Stubice, koji su postali sastavni dio suvremenog regionalnog identiteta.
“Posebno smo ponosni na natuknicu film, koja je najopsežnija u ovom izdanju i potvrđuje rastuću prisutnost Zagorja u hrvatskoj audiovizualnoj produkciji. Također, natuknica Bajka na dlanu objedinjuje cjelokupnu suvremenu turističku i simboličku sliku regije.”
Lukec je istaknula i važnu ulogu suradnika iz lokalne zajednice, koji su aktivno predlagali dopune, ukazivali na propuste iz prvog izdanja i dostavljali nove podatke.
“U svakom retku ove Enciklopedije osjeća se zajedništvo – nije ovo enciklopedija o Zagorju, ovo je enciklopedija iz Zagorja. Zahvaljujući više od 20 pasioniranih poznavatelja lokalne baštine, koji su radili rame uz rame s uredništvom i Zavodom, uspjeli smo obuhvatiti ono što enciklopedije najteže bilježe – živu stvarnost koja se svakodnevno oblikuje.”
U završnici svog obraćanja, urednica je još jednom zahvalila svima koji su omogućili drugo izdanje i najavila nastavak rada na mrežnoj Enciklopediji, sa ciljem da sadržaj ostane aktualan, otvoren i dostupan svima.
“Vjerujem da će drugo izdanje, baš kao i prvo, pronaći svoj put do svakoga tko voli, živi ili jednostavno poštuje Zagorje. A mi ćemo svoj rad na ovoj knjizi pamtiti po prijateljstvu, entuzijazmu i osjećaju da radimo nešto što ostaje – jer, vsi dolaze, vsi prolaze, al’ Zagorci i Enciklopedija ostajeju.”
Županija kao temelj i partner
Župan Željko Kolar, govoreći s emocijom i iskrenošću, podsjetio je okupljene da ideja o Enciklopediji nije došla “odozgo”, već iz srca zajednice. Osvrćući se na sadržaj, župan je s ponosom naveo da je drugo izdanje “uvuklo” u sebe i one teme i ljude koji u prvom nisu stigli biti obuhvaćeni, a koji danas čine ponos regije:
“Imate tu sve – od sportaša do vinara, od kulturnih događanja do tvrtki koje proizvode opremu za svemirske misije. Od Krapinskih Toplica do Bednje, od manifestacije Bitke kod Stubice do zaštićenih proizvoda. Pa to je enciklopedija jedne regije koja ne spava, nego živi punim plućima.”
Zaključno, Kolar je najavio i daljnju podršku digitalnom izdanju, koje će nastaviti graditi ovo “živo pamćenje” Zagorja: “Iduće godine, otprilike u ovo vrijeme, susrest ćemo se ponovno – ali ovaj put s digitalnom verzijom koja će rasti, širiti se i biti dostupna svakome. Jer znanje koje se dijeli – raste. A tko ne zna odakle dolazi, teško zna kamo ide.”
Snaga lokalne zajednice i intelektualni kapital regije
„Bruno Kragić, glavni ravnatelj Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, u svom je obraćanju, koje je zaključilo predstavljanje, istaknuo da drugo izdanje Enciklopedije Hrvatskoga zagorja, kao ni prvo, nikako ne bi bilo moguće bez lokalne podrške i da je ono izraz snage intelektualne i kulturne zajednice Hrvatskoga zagorja te i u tom smislu uzorni i vrhunski primjer posebnog nakladničkog niza Leksikografskoga zavoda, onog enciklopedija i leksikona hrvatskih regija i gradova. Kragić je posebno istaknuo da je u srži bogatstva Enciklopedije bogatstvo samog Hrvatskoga zagorja kao njezine građe i razloga, davši i osobnu refleksiju o Zagorju, prostora koji u potpunosti opravdava krilaticu „Bajka na dlanu“.
Predstavljanje su dodatno obogatile recitacija pjesme “Horvatsko Zagorje” Ivana Kukuljevića Sakcinskoga, u interpretaciji Adama Končića, kao i glazbene izvedbe pjesama “Zagorje, ja tvoj sem sin”, u izvedbi Adama Končića, te “Stiha, povedaj mi mati” i “Popevka za ljubav, a suze za kraj” u izvedbi Danijele Pintarić, sve uz glazbenu pratnju Tomislava Parmaća.
Novo izdanje objavljeno je u osvježenom, ali prepoznatljivom ovitku, koji potpisuje Dubravka Rakoci, ovogodišnja dobitnica nagrade Vladimir Nazor za likovnu umjetnost. Predstavljeno je i kako se već radi na mrežnom izdanju Enciklopedije, koje će omogućiti redovito ažuriranje sadržaja i još širu dostupnost.
