U ozračju svetkovine Jurjeva, 23. travnja 2025., u Zmajskoj dvorani Kule nad Kamenitim vratima u Zagrebu, svečano je predstavljen roman Legenda o hrvatskom zmaju. Autor je Tomislav Beronić, poznat i pod zmajskim imenom Zmaj od Glagoljice. Predstavljanje ovog romana, u organizaciji Družbe “Braća Hrvatskoga Zmaja”, jedan je od brojnih projekata kojim Družba obilježava 1100. obljetnicu Hrvatskoga kraljevstva, ujedno i 120. obljetnicu svoga osnutka.
Još jedan roman na latinici i glagoljici
Roman, objavljen istodobno u izdanju na latinici i kuriozitetno – na glagoljici, smješta svoju radnju u povijesnu i simboličku dimenziju hrvatskog identiteta, kroz lik zmaja koji postaje personifikacija zemlje i naroda koji na njoj živi – Hrvata. Taj zmaj, ostavljen od svetog Jurja u zemlji kojom vladaju petorica braće i dvije sestre, čuvan je kao tajna tisućljeće i pol. Sve dok se s osnutkom Družbe ne počinje ostvarivati proročanstvo – trenutak kad će se hrvatski zmaj pokazati svijetu.
U maniri povijesno-romansirane kronike, roman prati niz mitskih i stvarnih događaja koji oblikuju hrvatski nacionalni i kulturni identitet. Poseban naglasak stavljen je na ulogu Družbe “Braća Hrvatskoga Zmaja”. Njezini se povijesni doprinosi, poput prijenosa posmrtnih ostataka Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana, tumače ne samo kao djela domoljublja, već i ispunjenje misije čuvara i obnavljatelja hrvatske duhovnosti i državnosti.
Iako se roman ne nameće kao dokumentarna povijest, već koristi pripovjedne slobode karakteristične za književni izraz, pažljivo je isprepleten s vjerodostojnim povijesnim referencama i simbolikom. Primjerice, zmajeve ljuske u priči postaju simbolom moći, prelazeći iz nakita u motiv štita – današnje šahovnice. Uloga Družbe prikazana je kroz stvarne i mitske epizode, čime se u “Legendi u hrvatskom zmaju” njena kulturna i duhovna misija čitatelju dodatno afirmira.
Pod okriljem Družbe
Roman je, kako navodi autor Tomislav Beronić, nastao uz potporu Velikog meštra prof. dr. Mislava Grgića, inače Zmaja Strossmayerskog. U njegovom oblikovanju sudjelovali su i drugi članovi Družbe kao što su meštar obredničar Željko Heimer, povjesničar Ivan Botica te urednica Martina Valec Rebić. Kako je tijekom predstavljanja opisano, glagoljsko izdanje posebno je po svojoj likovnoj opremi. Naime, početna slova svakog poglavlja ručno je izradio Emil Faldić. Simbolička slova “L” (Ljudi) i “Z” (Zemlja) dominiraju estetikom izdanja, vizualno prenoseći ključnu poruku romana.
Uz književni izričaj, roman Legenda o Hrvatskom zmaju nosi i simbolički i kulturni naboj. Iako pisan perom književnika, njegov je sadržaj duboko ukorijenjen u misiji Družbe “Braća Hrvatskoga Zmaja”: afirmaciji hrvatskog identiteta kroz povijest, duhovnost i simboliku. Predstavljanje romana na Jurjevo bilo je samo prvi u nizu događaja. Već 30. travnja zakazano je novo predstavljanje u Karlovcu na Dubovcu, na spomendan Zrinskih i Frankopana.
Ovim romanom, Družba “Braća Hrvatskoga Zmaja” ne samo da obilježava svoje povijesne obljetnice, već se predstavlja široj javnosti kao čuvar duhovnih i kulturnih vrijednosti.
Kroz književnost, kroz simboliku zmaja, šalje se poruka o trajnosti, snazi i obnovi – poruka da hrvatski zmaj nije tek legenda, već trajna ideja koja iz sjene povijesti ponovno dobiva svoj glas.
