LiDAR tehnologija je posljednjih godina postala vjerojatno najmoćniji alat u modernoj arheologiji, koja je omogućila arheolozima da laserima ‘vide’ kroz gustu vegetaciju, otkrivajući razlike u reljefu koje je na terenu inače nemoguće uočiti golim okom. Nasip koji je visok samo 15-20 cm, a dug stotinama metara, arheolog na tlu ne bi ni primijetio jer bi mu se činio kao prirodna neravnina ili bi bio prekriven lišćem. Na LiDAR snimci, taj nasip izgleda kao jasna, ravna linija.
Zahvaljujući četiri terenske kampanje, uz primjenu moderne tehnologije poput LiDAR snimanja i geofizičkih istraživanja, arheolozi su otkrili tragove naseljenosti Subockog grada još iz razdoblja bakrenog, brončanog i željeznog doba. Osim prapovijesnih slojeva, pronađeni su i jasni dokazi o intenzivnoj aktivnosti tijekom druge polovice 15. i prve polovice 16. stoljeća, što svjedoči o važnosti ove utvrde.
Važno je reći da laser zapravo ne prolazi kroz lišće i drveće kao rendgenska zraka. Umjesto toga, LiDAR uređaj (obično montiran na avion ili dron) odašilje tisuće laserskih impulsa u sekundi. Nakon što se prikupe milijuni podataka (oblaci točaka), arheolozi mogu digitalno “obrisati” svo drveće i grmlje. Ono što ostaje je Digitalni model terena (DTM) – gola zemlja sa svim svojim neravninama. Tu postaju vidljive stare prometnice (usječeni putevi), temelji zgrada, čak i ako su visoki samo desetak centimetara, te obrambeni jarci i nasipi, koji su golom okom u gustoj šumi potpuno neprepoznatljivi jer izgledaju kao prirodna brdašca.
Skidanje ‘zelenog plašta’: Kako utvrde izranjaju na LiDAR kartama
Promatrajući običnu satelitsku snimku ne mogu se od raslinja uočiti dvije utvrde iznad mjesta Donja Motičina, no na LIDAR snimci su odmah vidljive. Nalaze se na samo 1250 metara zračne udaljenosti jedna od druge.
Za razliku od nizinskih wasserburga, ove visinske utvrde koriste prirodnu strminu terena kao primarnu obranu, dodatno pojačanu umjetnim jarcima i nasipima koji se na LiDAR prikazu vide kao precizni koncentrični krugovi.
Kraljeva Velika: Tipičan nizinski wasserburg
Kao dobar primjer onoga što LiDAR može otkriti služi nam LiDAR snimka Kraljeve Velike, koja predstavlja fascinantan prikaz mikrolokacije jedne srednjovjekovne utvrde. Ova utvrda se strateški oslanjala na vodu kao ključni obrambeni element, što je karakteristično za nizinske fortifikacije. Umjesto strmih stijena, njezine su bedeme čuvali jarci i voda.
U desnom dijelu slike dominira kružni/polukružni sustav obrambenih nasipa i jaraka. U samom središtu nalazi se uzvišenje na kojem je nekada stajala glavna zgrada ili kula (burg). Vidljivi su koncentrični krugovi, što ukazuje na složen obrambeni sustav koji se oslanjao na vodu.
Kraljeva Velika je tipičan primjer nizinske vodene utvrde (wasserburg). Na LiDAR-u se jasno vidi kako su kanali (tamne linije koje vijugaju oko utvrde) služili za punjenje obrambenih jaraka vodom iz obližnjih vodotoka, čineći utvrdu gotovo neosvojivom u vlažnom, močvarnom terenu.
Zašto je LiDAR revolucija?
Ova tehnologija predstavlja revoluciju jer je iz temelja promijenila način na koji možemo pretraživati teren. Prije pojave LiDAR-a, arheolozi su morali mjesecima, pješice “češljati” nepristupačne terene, često uopće ne videći širu sliku zbog neprohodnog raslinja.
Danas LiDAR omogućuje da se u samo jednom popodnevu precizno skeniraju stotine kvadratnih kilometara, otkrivajući u tren oka cijele izgubljene gradove i utvrde koje su stoljećima bile skrivene pod raslinjem.
