Prije 1100 godina u Splitu je ispisano jedno od najvažnijih poglavlja hrvatske povijesti. Godine 925. papa Ivan X. poslao je svoje izaslanike u Split kako bi, zajedno s kraljem Tomislavom i domaćim biskupima, uredili crkvenu organizaciju Hrvatskoga Kraljevstva na čijem je čelu bio kralj Tomislav. U pismu papi prvi se put u povijesti hrvatski vladar imenuje “kraljem Hrvata”. Upravo to je naslov koji danas potvrđuje legitimitet Hrvatske Kraljevine.
Na prvom Splitskom crkvenom saboru donesena je ključna odluka: sjedište nadbiskupije postaje Split, a nadbiskup Ivan uzdiže se u metropolitski rang i postaje crkveni poglavar cijelog hrvatskog područja. Njegov sarkofag trajni je svjedok ovog povijesnog trenutka. Danas se čuva u Arheološkom muzeju u Splitu.
Na drugom saboru, 928. godine, donesene odluke su potvrđene i dodatno osnažene. Split postaje duhovno i crkveno središte Hrvatskoga Kraljevstva.
Sabori kao povijesne prekretnice
Odluke Splitskih crkvenih sabora bile su mnogo više od crkvenih akata. Bile su povijesne prekretnice koje su oblikovale politički, vjerski i kulturni identitet Hrvata. To je bilo vrijeme kada se Europa tek oblikovala nakon raspada Karolinškog Carstva. Moćne sile tražile su nova uporišta, a granice država bile su krhke i podložne preoblikovanju. U toj dinamičnoj slici ranoga srednjeg vijeka, Hrvatska nije bila tek zabačeni prostor na rubu carstava nego mlada i ambiciozna kraljevina koja traži svoje mjesto među priznatim europskim narodima.
Slika srednjeg vijeka govori da crkveni sabori u Splitu nisu nastali u tišini izoliranog svijeta, nego u živoj interakciji s Rimom, Bizantom, susjednim vladavinama i silama vremena. To je trenutak kada je Hrvatska aktivni sudionik kršćanske Europe. Spojeni su Crkva i kraljevstvo (lat. Ecclesia et Regnum), vjera i pismenost, Hrvatska i Europa.
Izložba “Ecclesia et Regnum” vraća nas na ishodište te priče. Kroz artefakte, dokumente i umjetnička djela, među kojima je i impozantna slika Celestina Medovića iz fundusa Hrvatskog instituta za povijest, oživljavaju se ključni trenuci u kojima je definirano tko smo, gdje pripadamo i što nas kao narod povezuje kroz stoljeća.
