Od 6. do 8. lipnja Zagreb postaje mjesto susreta slavenskih svjetova – kroz glazbu, umjetnost, jezik, film i druženje, festival Beskonačnost Slavena vodi vas na trodnevno putovanje kroz prošlost, sadašnjost i budućnost slavenskog identiteta.
Beskonačnost Slavena nudi više od programa – to je živa tkanina identiteta, spoj jezika, umjetnosti, baštine i budućnosti. U vremenu ubrzane globalizacije, ovaj festival nudi prostor za usporavanje, osluškivanje i ponovno povezivanje s onim što nas veže – nevidljivim nitima kulture, priče i glazbe.
Festival se ove godine održava po prvi puta, u prostoru Češke besede, Šubićeva 20, Zagreb. Organizira ga kreativaca i entuzijasta predvođenih Svenom Markovićem. Istražite program u nastavku. Ulaznice kojim omogućavaju Vaš ulazi i podršku Beskonačnosti Slavena potražite od sutra na ulazu ili na poveznici:
Petak: Otvaranje portala slavenskog duha
Prvi dan festivala počinje svečano – uz Slavenske plesove Antonína Dvořáka u izvedbi festivalskog simfonijskog orkestra, pod ravnanjem češkog dirigenta Jana Bubáka. Glazbeni spektakl uvodi nas u večer posvećenu mitologiji, umjetnosti i glazbenim fuzijama.
Nakon otvaranja izložbe troje umjetnika – Irene Gayatri Horvat, Tihomira Ivančana i Mori Sikore – publiku očekuje predavanje Denivera Vukelića o kontinuitetu slavenske i hrvatske mitologije. Večer donosi eksploziju zvuka kroz nastupe Pisnog Jelena, Zajtrka, Mite Matije i Lopova te energičnog Balkalara, koji kroz etno-rock fuziju šire poruku ljubavi i zajedništva.
U podrumu se atmosfera zgusnjava uz Zagušljivi Dim, dok filmski dio donosi ozbiljne tonove: “The Auschwitz Report” i “A Prominent Patient” prikazuju tamnije slojeve slavenske povijesti. Na dvorištu, neformalno druženje uz glazbu otvara prostor za prvi korak u slavenski univerzum.
Subota: Jezik, mit i elektronika
Subotnje jutro počinje klasičnom glazbom slavenskih autora – od slovenskog Belle do ukrajinskog Skoryka i hrvatskog Cossetta. No ubrzo ton prelazi u riječ i istraživanje: predavanja o Čapekovim bajkama, stripovima i kreativnim industrijama otkrivaju dubine slavenske narativnosti.
Posebno mjesto zauzima međuslavenski panel – serija predavanja i diskusija o jeziku koji želi ujediniti slavenski svijet, od glagoljice do umjetne inteligencije. Jezici, korijeni, lingvistički eksperimenti – sve je to na stolu uz govornike iz Češke, Poljske, Bugarske i Hrvatske.
Večer spaja sve dimenzije festivala u jedinstveno iskustvo: Aleksy “Melac” Bernat i Lopovi donose glazbeno-poetski performans na međuslavenskom jeziku. Zatim slijedi nastup Thorwalda Jørgensena na thereminu, u gotovo nadrealnoj suradnji s pijanisticom Mašom Novosel i gudačima – repertoar uključuje Rahmanjinova, Tchaikovskog i Rószua.
Scenu zatvaraju ženski zbor Čipkice i teški etno-rock sastav Bacchus Khan, dok podrum ponovno pulsira uz Međuslavenski zbor i poeziju.
Filmski segment nudi “Dražena” i toplu komediju “Ice Mother”, dok se u dvorištu pleše, traži blago, oslikava tijelo i sluša pjesnički recital Martina Ladike.ž
Nedjelja: Nasljeđe u pokretu
Nedjeljno jutro tiše je, ali ništa manje značajno. Klasična glazba Lutosławskog, Martinůa i Tajčevića otvara dan, dok “Vilinsko kolo” Rajne i Tine Gatalice poziva najmlađe (i ne samo njih) na bajkovito putovanje slavenskim svijetom.
Središnji dio dana pripada folklornim skupinama iz Hrvatske, Makedonije, Bugarske i Češke – svaki nastup donosi isječak žive tradicije. Prikazuju se plesovi, nošnje i pjesme koje još uvijek žive u zajednicama.
U večernjem dijelu ističe se Domagoj Vuković “Vuk”, koji svojom mračnom, transcedentnom glazbom spaja lijericu, throat singing i slavenske mitove u glazbenu magiju. Festival zatvara Harmonija Disonance, vokalni ansambl koji višeglasjem oživljava zaboravljene pjesme – među njima i onu s Dore.
Na dvorištu nedjelje je rezervirana za kavu, poeziju, audiovizualni spoken-word ritual Babaseke, te radionice za djecu i odrasle. Finalni satovi rezervirani su za zajedničko zatvaranje uz slavenske ritmove i ples.
Cijeli vikend: Sajam slavenskog stvaranja
U subotu i nedjelju prostor Češke besede pretvara se i u sajam, gdje posjetitelji mogu upoznati i podržati slavenske udruge, umjetnike i obrtnike. Među izlagačima su predstavnici Češke besede, Slovenskog doma, bugarskih, makedonskih i hrvatskih kulturnih društava, ali i autori, ilustratori, sokolari i istraživači.
Kao medijski pokrovitelj Beskonačnosti Slavena, Blaga & misterije također su prisutna – s publikacijama, razgovorima i otvorenim vratima.
