Na otoku Šolti od 26. do 28. rujna održan je ILIRIKON 2025, prva hrvatska konferencija posvećena Ilirima. Trodnevni program je obuhvatio terenske izlete, predavanja, panele i umjetničke sadržaje. Sudionici su imali priliku upoznati bogato nasljeđe prapovijesnih zajednica istočnojadranskog prostora i njihovu ulogu u oblikovanju hrvatskog kulturnog identiteta.
U nastavku donosimo dnevnik konferencije nastao iz bilješki Tomislava Beronića, književnika, istraživača i člana organizacijskog odbora konferencije koja je po prvi puta pred širom javnosti progovorila o Ilirima. ILIRIKON 2025. organiziran je uz podršku Kulturno-informativnog centra i Turističke zajednice Općine Šolta i privatnih sponzora.
Prvi dan: Od ilirske gradine do suvremene interpretacije
Prvi dan konferencije ILIRIKON 2025 započeo je okupljanjem sudionika u Grohotama i odlaskom na Gradinu kod Donjeg Sela. Ondje je, pod vodstvom Nataše Blagaić i uz stručno pojašnjenje Miška Eraka, održan uvodni terenski obilazak. Nakon povratka u Bratsku kuću uslijedio je službeni početak otvorenjem izložbe naive hlebinske škole slikara Tihomira Ivančana posvećene ilirskim motivima.
U nastavku programa održan je niz izlaganja. Goran Majetić govorio je o postojanju divova među Ilirima. Predstavio je tako svoja istraživanja o tragovima iznimno visokih ljudi u antičkim zapisima i arheološkim nalazima.
Potom je Tonči Milišić publici približio temu prehrane i gastronomije Ilira, naglasivši kako proučavanje starih prehrambenih navika može doprinijeti razvoju suvremenog gastro turizma i lokalne ponude.
Slijedilo je predavanje Markice Vuice-Matkovića, koji je iz vlastitog terenskog iskustva govorio o špiljama i čatrnjama u ilirsko doba. Istaknuo je važnost vode i graditeljsku vještinu davnih stanovnika krša. Miško Erak je u svom izlaganju otvorio pogled prema jugu, prikazavši donjoneretvansku dolinu kao središte izgubljene ilirske civilizacije. Nakon toga Nikica Arapović predstavio je film o istraživanjima u Gabeli i suradnji s prof. Robertom Salinasom Priceom.
Večer je zaključena panelom na kojem je Božidarka Šćerbe Haupt govorila o Liburnima i Japodima, jantarskom nakitu koji su izrađivali i pomorskoj tradiciji. Time je prvi dan ILIRIKON-a zaokružen spojem povijesti, arheologije i umjetničke interpretacije.
Drugi dan: Umjetnost, duhovnost i ilirski identitet
Drugi dan započeo je izletom na Gradinu iznad Rogača. Ondje su sudionici, uz glazbu Gorana Mikasa u poljičkoj nošnji, podigli novu hrvatsku zastavu. Po povratku u Grohote, druženje se nastavilo u ugodnoj atmosferi uz Ilirsko pivo pivovare Podrum, a zatim i novim nizom predavanja.
Umjetnica Mirjana Drempetić Hanžić predstavila je svoja platna s motivima ilirskog pisma – glagoljice, naglasivši važnost duhovnosti i unutarnje energije naših predaka. Nakon je Tomislav Beronić u izlaganju o nakitu i ukrasima ilirskih žena otvorio pitanje geneze glagoljice kao mogućeg nasljednika simbola i oblika ilirskog podrijetla.
Zatim je Natalija Princi govorila o rotim ili kletvenim gomilama, starim mjestima sudišta i pogubljenja. Time je otvorila temu ilirskog običajnog prava i kolektivne memorije. Predavanje Andrije Pećara pod naslovom Genius Loci – od Ilira do Hrvata povezalo je drevne gradine i svetišta s razvojem kasnijih hrvatskih naselja, ističući kontinuitet svetih mjesta kroz povijest. Numizmatičar Božen Živaljić nadovezao se temom ilirskog novca. Objasnio je kako su plemena Ilirika razvila sustave kovanja i trgovine ravnopravne helenskom svijetu.
Poseban trenutak izazvao je Ivo Alajbeg. Naime, publici je pokazao autentične artefakte ilirske keramike i ukosnice pronađene u jednom grobu na Šolti. Dan je zaključen predavanjem slikara Tihomira Ivančana o izvornoj umjetnosti Ilirije. On je pak naglasio važnost prenošenja arhetipskih tema u suvremeno stvaralaštvo.
Treći dan – Deklaracija o ilirskom nasljeđu u Hrvata
Završni dan ILIRIKON-a započeo je okruglim stolom u Bratskoj kući u Grohotama, na kojem je izrađen i usvojen dokument Deklaracija o ilirskom nasljeđu u Hrvata. Izvorni tekst, koji je pripremio Miško Erak uz suradnju Tomislava Beronića i Gorana Majetića, zajednički su dopunili i potpisali svi sudionici završnog dana.
Nakon rasprave, Natalija Princi održala je još jedno predavanje, ovoga puta o naknadno kristijaniziranom ilirskom svetištu kod Marine, ukazujući na slojevitost vjerskih i kultnih tradicija. U simboličnom završetku konferencije sudionici su se okupili na Veloj Straži kod Gornjeg Sela. Ondje je na obrednoj gomili ispod križa, podignutog u čast 1000. obljetnice krunidbe kralja Tomislava, Nataša Blagaić pročitala tekst Deklaracije. Obred je pratio Goran Mikas glezbenom izvedbom na starinskim instrumentima, a čin je dodatno istaknuo važnost žene u ilirskom društvu.
U završnom obraćanju, Tomislav Beronić zahvalio je svim sudionicima i najavio ILIRIKON 2026, dok su gosti primili simbolične poklone: zbirku pripovjedaka Dopala te Šolta i majicu ILIRIKON 2025.
Tijekom tri dana ILIRIKON 2025 spojio je povijesna istraživanja, duhovnost, umjetnost i zajedništvo, pretvarajući Šoltu u otok ilirskog pamćenja. Konferencija je pokazala da ilirska baština nije samo tema arheologije, već i živa inspiracija za suvremenu kulturu, identitet i održivi razvoj.
Organizatori su najavili nastavak ove priče već iduće godine, s ciljem da ILIRIKON postane stalna platforma za promišljanje, očuvanje i popularizaciju ilirskog nasljeđa.
