Grad Samobor kupio je Vilu Wagner čime je više od 5.000 četvornih metara vrijedno imanje u samom središtu grada napokon postalo gradsko vlasništvo. Time je, nakon dugogodišnje neizvjesnosti, otvorena nova faza za jedno od najprepoznatljivijih, ali i najzapuštenijih arhitektonskih zdanja Samobora.
Odluka o kupnji druge polovice čestice, kuće i dvorišta jednoglasno je donesena na sjednici Gradskog vijeća 27. listopada. Time je nastavljen proces započet u ožujku, kada je Gradsko vijeće donijelo Odluku o korištenju prava prvokupa. Grad je potom na drugoj elektroničkoj javnoj dražbi ponudio 461.200 eura, a sredstva su osigurana u gradskom proračunu za 2025. godinu te u projekcijama za naredne dvije godine.
Nekretnina ima svojstvo spomenika kulture, a kupnjom je napokon riješen dugogodišnji status zdanja koje je godinama bilo predmet sudskih sporova, neuspjelih prodaja i postupnog propadanja.
„Ovo je ulaganje u imovinu grada i u prostor koji ostaje generacijama. Nakon što smo od privatizacije spasili, a sredstvima Europske unije obnovili Vilu Allnoch, danas nastavljamo istim putem. Vraćamo gradu ono što mu pripada i stvaramo temelje za dugoročan razvoj. Ovakve odluke ne donose se zbog jednog mandata jer svaka ozbiljna obnova i revitalizacija zahtijeva vrijeme. Donose se zbog budućnosti, zbog identiteta grada i zbog prostora koji mora ostati javni, dostupan i u funkciji zajednice. Kupnjom Vile Wagner taj prostor dobiva novu dimenziju i zaokruženu razvojnu priču. Samobor se ne čuva riječima, nego odlukama“, istaknula je samoborska gradonačelnica Petra Škrobot.
Vila s kraja 19. stoljeća
Vila Wagner sagrađena je 1891. godine kao slobodnostojeća jednokatnica na parceli duž sjeverne strane Langove ulice, u neposrednoj blizini glavnog trga i nasuprot Franjevačkom samostanu. Riječ je o reprezentativnom primjeru vile s kraja 19. stoljeća, s obilježjima malog dvorca, okruženom perivojem.
Zgradu je podigao krajiški časnik Ivan Wagner, koji je oko 1870. godine stigao u Samobor nakon službe u Vojnoj krajini. Zemljište je kupio 1878., a vila je prvotno sagrađena kao prizemnica s centralno postavljenim jednokatnim rizalitom u funkciji lođe. Godine 1908. dograđen je katni dio i sjeveroistočno prizemno krilo.
Unutrašnjost je bila organizirana s nizom reprezentativnih prostorija orijentiranih prema jugu i perivoju, dok su pomoćni prostori bili smješteni na sjevernoj strani.
Perivoj kao arboretum
Posebnu vrijednost imanju daje perivoj, nekadašnji arboretum površine oko 8.000 četvornih metara. Wagner je, kao strastveni ljubitelj biljaka, u park donosio sadnice iz raznih dijelova svijeta. Među najznačajnijim primjercima nalaze se mamutovci (Sequoia) i ginko (Ginkgo biloba), vrsta koja simbolizira dugovječnost i vitalnost te je često sađena uz reprezentativne objekte i dvorce.
Zajedno s parkom, vila je definirana kao spomenik kulture prve kategorije, a njezinoj vrijednosti pridonosi upravo sklad arhitekture i hortikulturnog oblikovanja.
Godine propadanja
Tijekom 20. stoljeća na objektu su provedeni brojni zahvati, no u novije vrijeme vila je doživjela devastaciju. Neuspjela adaptacija, dugogodišnji sudski sporovi i neriješeni imovinsko-pravni odnosi doveli su do zapuštanja zgrade i perivoja.
Godine 1992. vilu je kupio poduzetnik Zlatko Kolman Marči, no njegovo je poslovno carstvo ubrzo propalo, a vila je ostala opterećena dugovima i sudskim postupcima. Nakon njegove smrti 2014. godine, objekt je povremeno bio oglašavan na prodaju, ali nikada nije došlo do realizacije. U međuvremenu je zgrada ostala prazna, dijelom ogoljenih zidova i oštećenog krovišta, nesigurna za boravak.
Novi početak
Kupnjom Vile Wagner Grad Samobor sada preuzima odgovornost za njezinu obnovu i buduću namjenu. Iako će zahtijevati značajna ulaganja, prvi i ključni korak, osiguravanje javnog vlasništva, je napravljen
Time je zatvoreno poglavlje dugogodišnje neizvjesnosti, a otvorena mogućnost da se jedno od najvrjednijih arhitektonskih izdanja Samobora vrati u funkciju zajednice i postane dio dugoročne razvojne strategije
