Godine 1555. omanji ljetnikovac Dujma Balistrilića u Nečujmu na Šolti postao je mjesto književnog i kulturnog hodočašća. Tada ga je posjetio Petar Hektorović (1487.–1572.), hvarski pjesnik i autor spjeva Ribanje i ribarsko prigovaranje. Hektorović je u tom značajnom djelu opisao svoje plovljenje Jadranom čiji je konačni cilj bio upravo Nečujam i sjećanje na prijatelja i uzora, Marka Marulića.
Obnovljeni ljetnikovac Dujma Balistrilića
Tako ova pitoma šoltanska uvala, u kojoj je Marulić boravio i stvarao početkom 16. stoljeća, simbolički povezuje dvojicu najvećih hrvatskih renesansnih pjesnika. Sredinom rujna 2025. godine u Nečujmu je održana manifestacija “Dani Marka Marulića – Neispričana priča – Šolta”. Događaj je bio posvećen upravo toj tradiciji i predstavljanju obnove kamene kuće don Dujma Balistrilića iz 15. stoljeća. Među njezinim je zidovima, u vremenu renesanse i humanizma, boravio otac hrvatske književnosti Marko Marulić.
Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek prilikom svečanosti istaknula je da je obnova Balistrilićeva ljetnikovca jedno od važnih kulturnih postignuća u “Godini Marka Marulića”, kojom je Hrvatski sabor proglasio 2024. godinu. Naglasila je i da Marulićeva djela ostaju trajno svjedočanstvo epohe koja je oblikovala i hrvatski identitet u europskom kontekstu.
Od ladanjske arhitekture do interpretacijskog centra
Ljetnikovac Dujma Balistrilića zaštićeno je kulturno dobro upisano u Registar kulturnih dobara RH. Tipičan je primjer renesansne ladanjske arhitekture splitskog plemstva na Šolti. Ministarstvo kulture i medija uložilo je više od 200.000 eura u njegovu obnovu. Cilj je da se u sljedećem koraku prostor pretvori u suvremeni interpretacijski centar, mjesto istraživanja, učenja i predstavljanja hrvatske književnosti i kulturne baštine otoka.
Program je bio obilježen izložbama i nastupima. Tako je u sklopu manifestacije otvorena izložba Muzeja grada Splita “Marko Marulić i Split – zajedničkih 500 godina”. Održana su predavanja, promocije i umjetnički nastupi, a Nečujam je još jednom potvrđen kao jedno od ključnih mjesta hrvatske renesansne baštine.
