in , ,

Bilješka o starom gradu Crne kraljice koji se na brdu iznad Samobora nastavlja raspadati

Visoko na brdu Tepec, nadomak srca Samobora, smjestile su se ruševine Starog grada, tihe, ali moćne u svojoj stoljetnoj priči. Put do njih vodi kroz šumsku stazu, blag, ali dovoljno izazovan da pobudi avanturistički duh svakog posjetitelja.

Stari grad Samobor FOTO: Darko Antolković

No, što nas dočeka na vrhu? Ostaci nekadašnjeg ponosa, kamenje koje se rasipa pod nogama i zidine koje kao da se bore s vremenom. Usporedimo li ih s fotografijama Tihomila Stahuljaka iz 1943. godine, razlika je očita. Danas je održavanje minimalno, a posjetiteljska ponuda nepostojeća.

Unatoč svemu, mjesto i dalje odiše duhom prošlih vremena, posebice jednom godišnje, kada Vugrinščak postaje poprište viteške bitke koja oživljava povijest. Glasovita je to Bitka kod Samobora, manifestacija koja iz godine u godinu privlači sve više posjetitelja i ljubitelja povijesti.

Povijest Starog grada bogata je i burna. Osnovao ga je češki kralj Otokar II. 1268. godine, a kroz stoljeća su se njime ponosili i borili za njega brojni plemići: Arpadovići, Babonići, Anžuvinci, Frankopani, Erdody i mnogi drugi.

Burna povijest

Od početnog romaničko-gotičkog burga, grad je postupno dobivao kasnogotičke i renesansne oblike, da bi u 18. stoljeću poprimio barokne elemente. No, sudbina mu nije bila blagonaklona – napušten je, propao, a danas se posjećuje na vlastitu odgovornost, kako i navodi samoborska gradska uprava.

Stari grad Samobor FOTO: Darko Antolković

Unatoč propadanju, Stari grad i dalje budi maštu. Možda su to glasovi prošlosti koji šapuću kroz ruševine, poput onih Barbare Celjske – glasovite Crne kraljice koja je nekoć stolovala u Starom gradu Samobor, možda su to priče o dugotrajnim sporovima s trgovištem Samobor, ili pak sjećanje na Jackieja Chana i njegovu opasnu filmsku scenu snimljenu upravo ovdje.

Poznato je kako su vlasnici najčešće su bili u sukobu sa stanovnicima slobodnog trgovišta Samobor o čemu svjedoči i višestoljetni sudski proces koji je trajao od konca 15. stoljeća sve do 1769. godine.

Samobor je kao slobodno kraljevsko trgovište bio izvan dohvata plemića iz Starog grada sve do greške kralja Matijaša Korvina koji je dopustio tadašnjim vlasnicima Starog grada da se u knjige uvedu i kao vlasnici trgovišta. Knjiga koja evidentira cjelokupni višestoljetni sudski proces danas se može vidjeti u Samoborskom muzeju

Stari grad Samobor FOTO: Darko Antolković

Kako god bilo, on ostaje nezaobilazan dio samoborskog identiteta, čekajući bolja vremena ili barem zaljubljenika u povijest da mu podari novi život. Ukoliko se odlučite na posjet, pazite gdje hodate.

Samoborski stari grad nekad, bio je mjesto kao iz bajke, a danas stoje samo kamene razvaline

Najavljen je festival Beskonačnost Slavena: tri dana kulture, umjetnosti i mitologije početkom lipnja u Zagrebu