Za širu javnost, AI-generirane vizualizacije čine povijest pristupačnijom, razumljivijom i zanimljivijom, osobito u muzejima, virtualnim izložbama i turističkim publikacijama. Osim toga, upotreba umjetne inteligencije značajno ubrzava proces izrade rekonstrukcija i smanjuje troškove, otvarajući nove mogućnosti za očuvanje i digitalnu revitalizaciju povijesnih utvrda.
Proces izrade rekonstrukcija nije samo čisto generiranje slika već pažljiva digitalna rekonstrukcija (koliko je moguća) koja se sastoji od nekoliko ključnih koraka.
Prvi je istraživanje literature u potrazi za tlocrtima i preciznim skicama, ili već napravljenim rekonstrukcijama koje želimo generirati putem Al sustava. Skice su temelj bez kojeg AI ne bi mogao pogoditi točan izgled utvrde. Za što precizniji smještaj u prostor koristimo podatke s Google Eartha kako bismo osigurali da reljef i položaj utvrde odgovaraju stvarnom terenu. Kao primjer za to može poslužiti rekonstrukcija Starog grada Samobora i njegov smještaj u prostor gdje smo koristili dva Al sustava za generiranje slika – Google Gemini i ChatGPT na podlogu s Google Eartha.
Za generiranje slike Starog grada Samobora korištena je razglednica “Stari grad u Samoboru 1776. godine ” i Google Gemini.
U knjizi Drage Miletića Samoborski Stari grad objavljena je rekonstrukcija izgleda Starog grada početkom 18. stoljeća, autora Željka Filipeca iz 1962. godine. Rekonstrukcija prikazuje grad s jugozapada, točno s položaja dijagonalno suprotnome onome Branka Šenoe iz 1903. godine.
Ista rekonstrukcija poslužila nam je za prezentaciju osnovnih dijelova Starog grada Samobora prema tlocrtu koji je nacrtao Gjuro Szabo, a opis grada preuzet je s portala zagorka.net.
Opis Starog grada Samobora prema tlocrtu koji je nacrtao Gjuro Szabo:
Najstariji sačuvani dijelovi grada su utočišna kula (I) i sjeverno krilo palasa (F), koji datiraju u vrijeme Otokarove vladavine. Iz kasne gotike i renesanse (16. stoljeće) potječu jugoistočna kula s kapelom sv. Ane (K), sjeverozapadna (B) i jugozapadna (A) kula povezane zapadnim obrambenim zidinama, te istočno krilo palasa (L). Današnji izgled Stari grad poprima u kasnoj renesansi i baroku (17. stoljeće) kada se dograđuju peterokutna baterijska kula (D) koju se s novim ulazom ((N)) povezuje obrambeni hodnik s trijemom (M), zapadno krilo palasa (C), atrium (G), Ajtićeva kuća (H).
Nakon što je grad dobio svoj današnji oblik u 17. stoljeću, u grad se ulazilo na sjeveroistoku. Kroz vrata ((N)) ulazilo se u obrambeni hodnik s trijemom (M), a iz njega u dvorište tj. atrium (G). Na sjeveru je grad štitila peterokutna baterijska kula (D). Iz dvorišta se kroz sjeverozapadnu (ugaonu, ulaznu) kulu (B) ulazilo u stambeni dio grada. Ova je kula zapadnim krilom palasa (C) povezana s jugozapadnom kulom (A). Na sjeverozapadnu se kulu sjevernim zidom proteže sjeverno krilo palasa (F) koji se potom spaja s istočnim (L). Na istočno se krilo palasa nastavlja jugoistočna kula (K) s kapelom sv. Ane na prvom katu. Iz unutrašnjega dvorišta (E) ulazilo se u utočišnu kulu (I) koja je dodatno bila zaštićena polukružnim zidom (J). Na krajnjem jugu grada prigrađena je dvokatna zgrada tzv. Ajtićeva kuća (H).
Rekonstrukcija branič-kule Tržan grada
Prema povijesnim skicama i istraživanjima koja su proveli Martina Leskovec i Luka Atanasovski za potrebe Diplomskog rada Luke Atanasovski 2023. godine izradili smo rekonstrukciju branič-kule Tržan grada. Kako bi što više široj javnosti približili branič-kulu i svakodnevicu u njoj, kuli smo dodali prikaz svakodnevnog života u njoj. Slika je generirana pomoću Google Geminia.
Rekostrukcija je napravljena prema opisu iz Diplomskog rada Luka Atanasovski “Modruško vlastelinstvo u drugoj polovici 15. stoljeća”:
Pojednostavljeni prikaz unutrašnje konstrukcije etaža branič kule. Iz literature i ostalih primjera (Drivenik, Sokolac, Ozalj, Novigrad na Dobri,…) odlučio sam se na konstrukciju koja podrazumijeva četiri pune etaže (P+3) s polukatom na vrhu koji je po svemu sudeći služio kao povoljno mjesto za obranu s užim prozorskim otvorima.
Prizemlje, koje je najvjerojatnije imalo ulogu tamnice je danas potpuno zatrpano materijanim naslagama koje se prostiru do razine prvog kata. Nije posve jasno kakav je bio raspored među katovima, ali po svemu sudeći su prva dva kata bila namijenjena raznim socijalno-administracijskim dužnostima, dok je treći kat vjerojatno bio uređen kao spavaonica. Pretpostavljam da su stepenice između katova bile smještene na lijevoj (istočnoj) strani kule pošto ostaci ne odaju tragove prozorskih otvora na tom dijelu.
Stari grad Kostajnica
Na osnovi Idejnog projekta rekonstrukcije Starog grada Kostajnice, presjek istok-zapad (autori Z. Jeras Pohl – J. Bartoniček) izradili smo realistični prikaz presjeka pomoću Google Geminia.
Rekonstrukcija Starog grada Veliki Kalnik
Prema jedinom prikazu koji je dostupan na internetu izradili smo rekonstrukciju Starog grada Velikog Kalnika. Za generiranje slika koristili smo Google Gemini.
Postavlja se pitanje da li je Stari grad Kalnik bio ožbukan, budući da ga je Al prikazao bez žbuke. Ne znamo ni da li je baš točno tako izgledao Veliki Kalnik. Kao što je svugdje navedeno slike su generirane na osnovu dostupnih skica.
Što točno znači “rekonstrukcija” u kontekstu slika Kalnika koje je Al generirao?
Popunjavanje praznina (dovršavanje strukture). Najvažniji dio crtačke rekonstrukcije je logičko dopunjavanje onoga što nedostaje na fotografiji današnje ruševine. Ruševine obično prve izgube drvene krovove. Na crtežu su dodani visoki krovovi pokriveni drvenom šindrom, kakvi su se koristili u srednjem vijeku u tim krajevima. Kod zidova i kula, gdje su zidovi danas urušeni ili nazubljeni, na crtežu su “popravljeni”, podignuti do pune visine i poravnati.
Da bi crtež izgledao kao mjesto gdje ljudi žive, a ne napuštena hrpa kamenja, dodaju se detalji koji su davno istrunuli kao što su stolarija i drvene galerije. Prazne rupe u zidovima (otvori za prozore i vrata) popunjene su drvenim okvirima, vratima i prozorskim oknima. Na vanjskim zidovima na kojima su se nalazile drvene terase ili hodnici za stražare, dodani su rekonstrukciji.
Nakon toga smo napravili još jednu rekonstrukciju, gdje smo sustavu napisali uputu da nacrta grad sa žbukom, te kako bi on mogao izgledati u mraku. Dobro svijetlo je vrlo bitno, jer crtež čini atraktivnim i uvjerljivim. Toplo, žuto svjetlo koje dopire iz prozora sugerira da unutra gore vatre ili svijeće i da je grad naseljen. To potpuno mijenja izgled hladne kamene ruševine.
Stari grad Novigrad na Dobri
Rekonstrukcija Starog grada Novigrada na Dobri napravljena je na osnovu rekonstrukcije prikaza Starog grada sa info ploče.
Sve vizualizacije (rekonstrukcije) koje vidite na ovoj stranici rezultat su gore opisanih procesa. Naša je misija očuvati sjećanje na fortifikacijsku baštinu Hrvatske i učiniti je dostupnom svima u modernom formatu. Kroz spoj znanosti, povijesti i umjetne inteligencije, prošlost dobiva novi život u digitalnom prostoru.
