Današnji dan mnogi Zagrepčani i posjetitelji iskorištavaju su kako bi obišli obnovljene zgrade kulturne baštine i javnih institucija, prisjećajući se trenutaka koji su 22. ožujka 2020. godine promijenili lice grada.
Sunčan i hladan, proljetni dan bio je savršena kulisa za Dan otvorenih vrata obnovljene kulturne baštine u kojem su građani mogli zaviriti u prostore koji su posljednjih godina bili pod skelama i zaštitnim mrežama. Uz stručno vodstvo konzervatora, arhitekata i restauratora, u svakoj od tridesetak lokacija pričale su se priče o gubicima, otkrićima, izazovima obnove i povratku života u kulturne i javne objekte Zagreba.
Tragovi potresa i izazovi obnove
Na današnji dan prije pet godina, u 6:24 ujutro, snažan potres magnitude 5,5 po Richteru zatresao je Zagreb, s epicentrom u Markuševcu, sedam kilometara od središta grada. Katastrofa je odnijela život 15-godišnjakinje Anamarije Carević, ozlijedila 27 osoba i uzrokovala ogromne materijalne štete. Povijesna jezgra grada teško je stradala, brojne škole, bolnice, crkve i kulturni objekti pretrpjeli su ozbiljna oštećenja, a procijenjena šteta dosegnula je vrtoglavih 11,6 milijardi eura.
Potres je stigao u najgore moguće vrijeme – tijekom početne faze pandemije koronavirusa, kada su građani bili zatvoreni u domovima, u strahu od zaraze. Snimke rodilja evakuiranih ispred bolnice u Petrovoj, srušenog tornja katedrale i zatrpanih ulica obišle su svijet i ostale u kolektivnoj svijesti Zagrepčana.
Šetnja kroz obnovljeni Zagreb
Danas, pet godina kasnije, građani su konačno dobili priliku ući u obnovljene prostore i uvjeriti se u napredak koji je postignut. U Hrvatskom prirodoslovnom muzeju i Muzeju Prigorja, posjetitelji su uz stručno vodstvo konzervatora saznali detalje o složenoj restauraciji i izazovima s kojima su se suočavali stručnjaci.
U zgradi Hrvatske informativne novinske agencije, poznatoj kao Kuća Heinzel, izložba pod nazivom „5g./5,5ml/r – 22.03.2020. – 22.03.2025.“ privukla je mnoge prolaznike. Fotografije snimljene neposredno nakon potresa svjedočile su o razmjerima katastrofe, dok su usporedne slike prikazivale obnovljene fasade i unutrašnjosti zgrada.
U Atelijeru Meštrović, posjetitelji su mogli pogledati izložbu posvećenu ne samo obnovi tog muzeja, već i njegovim izložbama u zemlji i inozemstvu tijekom trajanja radova.
Jedna od najposjećenijih lokacija bio je Hrvatski restauratorski zavod, gdje su stručnjaci prezentirali obnovu pokretnih kulturnih dobara, od restauriranih slika i skulptura do osjetljivih rukopisa i arhivske građe. Poseban interes izazvao je kompleks u Adžijinoj ulici, gdje će se uskoro otvoriti Druga scena Hrvatskog narodnog kazališta, čime će se riješiti dugogodišnji problem nedostatka prostora za nacionalnu kazališnu kuću.
Vrata su otvorile i brojne upravne zgrade, uključujući palaču Bužan i zgradu Ministarstva vanjskih i europskih poslova na Zrinjevcu, dok su u Kući Mile Dimitrijević posjetitelji saznali više o velikoj glumici i donatorici po kojoj nosi ime.
Gdje smo danas i što slijedi?
Ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, koji je danas obišao nekoliko obnovljenih obiteljskih kuća u Markuševcu i Čučerju, istaknuo je kako se obnova nalazi na pola puta te da će potrajati do 2030. godine. Do sada je završena obnova na 3815 lokacija, od čega su 3402 privatne kuće i zgrade koje uključuju 35.748 stambenih jedinica. Javne zgrade i infrastruktura čine 413 završenih projekata, a izgrađeno je 38 zamjenskih obiteljskih kuća.
U ovom trenutku otvoreno je 766 gradilišta, a posebnu pažnju privlači blokovska obnova u kompleksu Mali Vatikan, gdje se obnavlja 25 zgrada sa 259 posebnih jedinica. Istovremeno, u postupku nabave izvođača je još 36 višestambenih zgrada, dok je 127 u fazi projektiranja.
Povratak životu
Dok su se danas Zagrepčani šetali svojim gradom, promatrajući obnovljene fasade i unutrašnjosti zgrada koje su nekada bile prekrivene pukotinama i skele, osjećao se duh optimizma. Obnova je bila i ostala dugotrajan proces, ali je današnji dan pokazao da se Zagreb vraća sebi, korak po korak. Ovaj dan bio je podsjetnik da je baština ne samo dio prošlosti, već i temelj budućnosti, a obnova nije samo fizički čin, već čin kolektivne volje, strpljenja i nade.
