Riječ je o krunskom događaju jubilarne godine u kojoj Hrvatska obilježava , koji javnosti predstavlja sve bitne elemente hrvatske državnosti, od prvih narodnih vladara u ranome srednjem vijeku pa sve do 1918. godine.
U početku bijaše kraljevstvo, i sve između
Izložba je osmišljena tako da posjetitelje povede na put kroz stoljeća, naglašavajući pravni i simbolički kontinuitet kraljevstva, ideje koja je obilježila hrvatsku povijest i političku misao. Iako je samo povijesno kraljevstvo trajalo između 10. i 12. stoljeća, njegova je ideja preživjela i nadahnjivala generacije, od Ivana Lučića, oca hrvatske historiografije, do borbe za nacionalni opstanak u 19. i 20. stoljeću, sve do stvaranja neovisne Republike Hrvatske.
Kako naglašava autor uvodnog teksta Dino Milinović, kraljevstvo nije samo povijesna činjenica, nego i mitski simbol u kojemu se zrcale biblijski pomazanici i legende o kralju Arturu, ideali Camelota, vitezova i dvorskih dama. U hrvatskom kontekstu, ono je postalo temelj identiteta i uporište opstanka kroz stoljeća ratova, unija i previranja, sve do 1991. godine. “Živimo republiku, ali u početku, ipak, bijaše kraljevstvo”, piše Milinović.
Koncept izložbe
Postav izložbe oblikovan je u tematske cjeline koje prate dominantne povijesne, društvene i kulturne fenomene. Naglasak je stavljen na pet ključnih kategorija hrvatske državnosti: narod (gens/populus), vjeru (religio), jezik (lingua), običaje (mos maiorum/traditio) i naciju (natio).
Priču o kraljevstvu ispričat će brojne umjetnine i povijesni predmeti neprocjenjive vrijednosti posuđeni iz zbirki ustanova i muzeja diljem Hrvatske. Među njima posebno se ističu Višeslavova krstionica, simbol kršćanskog i državnog početka, te sarkofag kraljice Jelene, svjedočanstvo političke i duhovne snage hrvatskih vladara. Izložbu dodatno obogaćuju pluteji, krune i rukopisna baština, koji zajedno tvore svojevrsni “arhiv pamćenja”.
Hrvatski put državnosti uvijek se razvijao u doticaju s većim političkim i civilizacijskim strukturama – Rimom, Bizantom, Franačkom i Habsburškom Monarhijom te zemljama krune sv. Stjepana. To je oblikovalo specifični “mentalitet državnosti” i pripremilo nas za sudjelovanje u današnjoj europskoj zajednici nacija. Upravo taj kontinuitet i povezanost s europskim kontekstom izložba želi naglasiti, nudeći posjetiteljima priliku da prepoznaju vlastite korijene unutar šire povijesne slike.
Nakon Zagreba, Split
U organizaciji izložbe, čiju pripremu koordinira Ministarstvo kulture i medija, sudjeluju HDA (Hrvatski državni arhiv), HPM (Hrvatski povijesni muzej), NSK (Nacionalna i sveučilišna knjižnica) te poglavito MHAS (Muzej hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu). Podršku izložbi daje niz kulturnih i znanstvenih institucija, a najveći broj artefakata ustupili su Zagrebačka nadbiskupija, HAZU (Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti) te SICU (Stalna izložba crkvene umjetnosti u Zadru).
Nakon predstavljanja u Zagrebu, u drugoj polovici 2026. godine izložba će biti preseljena u Muzej hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu, jedan od najstarijih hrvatskih muzeja i ključnu ustanovu za nacionalnu kulturu i identitet.
Obilježavajući 1100 godina od 925. godine, mitskog trenutka Hrvatskog Kraljevstva, izložba “U početku bijaše kraljevstvo” ne želi biti samo povijesna retrospektiva, nego i poziv svim posjetiteljima da budu čuvari pamćenja. Jer povijest, kako je zapisao Ciceron, ostaje “svjetlo istine, učiteljica života i svjedok vremena”.
