U Galeriji Pučkog otvorenog učilišta Novska održana je izložba “Subocki grad – od gradine do gradišta”, koju su zajednički organizirali Arheološki muzej u Zagrebu i Pučko otvoreno učilište Novska.
Autori izložbe su arheolozi Ivan Drnić i Maja Bunčić iz Arheološkog muzeja u Zagrebu te Kristina Brkić Drnić iz Kulturno-povijesnog centra Sisačko-moslavačke županije. Izložba je prikazala najreprezentativnije pokretne i nepokretne nalaze s nalazišta – keramiku, metalne predmete, ostatke graditeljskih struktura. Ujedno pruža uvid u svakodnevicu, obrambene strategije i kulturne slojeve nekadašnjih stanovnika Subocki grada.
Kako većina arheološke građe još prolazi kroz faze stručne obrade, izložba i prateći katalog predstavljaju tek početak javnog predstavljanja bogatog materijala i znanja koje lokalitet nudi.
Zahvaljujući četiri terenske kampanje, uz primjenu moderne tehnologije poput LiDAR snimanja i geofizičkih istraživanja, arheolozi su otkrili tragove naseljenosti još iz razdoblja bakrenog, brončanog i željeznog doba, kao i dokaze o intenzivnoj aktivnosti tijekom druge polovice 15. i prve polovice 16. stoljeća.
Tajna šumovitog humka
Subocki grad smješten je u šumovitom području između Novske i sela Popovac, a sve do nedavno bio je humak poznat tek rijetkima. No, sustavna arheološka istraživanja koja su započela 2021. godine otkrila su složeno stambeno-obrambeno gradište elipsastog oblika, dimenzija 87 x 58 metara, opasanom jarkom i visokim bedemima. Njegova povijest seže od pretpovijesti do kasnog srednjeg vijeka.
Povijest Subocki grada
Subocki grad prvi put se spominje u dvije povelje iz 13. stoljeća. Prvi spomen datira iz 1269. i 1270. godine, kada templari, u zamjenu za grad Senj, dobivaju Dubičku županiju, koja se tada prostirala s obje strane rijeke Save, uključujući i područje uz rijeku Pakru. U toj županiji se nalazio i Subocki grad.
Drugi spomen dolazi iz 1281. godine, u povelji kralja Ladislava Kumanca. U njoj se navodi da je Subocku zauzeo češki kralj Otokar II. Pžemisl, koji je tada bio protivnik ugarskog kralja.
U vrijeme kada se povećava opasnost od Osmanlija, plemićka obitelj Svetački gradi utvrdu na području Subocke. Ta utvrda, kaštel Subocka, bila je podignuta na brežuljku i imala je nadzor nad okolicom. U narodu se za nju koristio naziv “grad”.
Prema predaji, utvrdu su izgradili vojnici kralja Matije Korvina (1458. – 1490.), kako bi služila u obrani Bosne i Jajca od Osmanlija. Iz tog su kaštela vojnici išli u ratne pohode prema jugu i vraćali se natrag.
Povjesničar Vjekoslav Klaić navodi da se položaj kaštela na starim kartama označava kao Grad-Brdo. To mjesto se nalazi otprilike 3 kilometra sjeverno od brda Sisvete, iznad naselja Voćarica. Ispod kaštela su se nalazila naselja Bair, Brezovac Subocki, Popovac Subocki i Lovska, koja su bila povezana s utvrdom i činila su njezinu okolicu.
Obranu Subocke pred osmanskim prodorima vodio je Krsto Svetački, kojem je bila povjerena i obrana susjednog Novog Grada (današnja Novska). No, zbog brojčano nadmoćnijih Osmanlija, obrana nije bila moguća. Stanovništvo tog kraja napustilo je domove do 1538. godine.
Osmanlije su zauzele kaštel 1535. ili 1538. godine. Tijekom povlačenja iz tih krajeva, 1699. godine, utvrdu su srušili i ona ostaje zaboravljena, sve do danas.
