Osmišljen kao platforma za umrežavanje i jačanje suradnje među budućim stručnjacima u zaštiti kulturne baštine, simpozij “Pokret za nepokretnu kulturnu baštinu” protekla je dva dana u knjižnici Filozofskog fakulteta u Zagrebu okupio brojne studente, stručnjake i predavače različitih disciplina.
Jedni od osnovnih ciljeva bili su stvaranje međusobnog razumijevanja i zajedničkog odgovora na izazove obnove nepokretnih kulturnih dobara. Iza tog pojma kriju se crkve, palače, kuće, zgrade, dvorci i utvrde, ali i arheološka nalazišta. Gotovo sva su to povijesna zdanja čija je obnova poseban izazov za sve uključene u procese zaštite i očuvanja.
Kroz predavanja, rasprave i radionice, naglasak je stavljen na izazove u obnovi nakon potresa, važnost multidisciplinarnog pristupa te potrebu za još efikasnijom koordinacijom svih uključenih u zaštitu nepokretnih dobara. Simpozij je okupio brojne studente, mahom iz različitih sastavnica Sveučilišta u Zagrebu, koji su ispunili konferencijsku dvoranu knjižnice u želji da prodube znanje i razmijene iskustva s budućim kolegama i mentorima unutar i izvan struke.
Zanimljiva predavanja
Stručnjaci u svom polju su izlagali o eksperimentalnoj procjeni stanja kulturne baštine, analizi pigmenata i punila, klasifikaciji objekata i razlici u pristupima očuvanja, kao i problemima privatizacije baštine te kontaminacije gljivicama. Studenti su imali priliku čuti i konkretne primjere zaštite arheološke baštine te projektiranja i obnove muzejskih prostora poput Muzeja za umjetnost i obrt.
Osim toga, na temelju studije slučaja prikazani su primjeri međunarodnih restauratorsko-konzervatorskih projekata u odnosu na kulturnogeografske čimbenike u dalekoj Indiji, ali i u našoj neposrednoj blizini. Na zanimljivim primjerima diljem Hrvatske pak elaborirano je kako primjena principa nove (imerzivne) muzeologije afirmativno utječe na interpretaciju i percepciju baštine, posebice kod mlađe publike.
Nakon svakog bloka predavanja, uslijedile su rasprave. Tako su predavači odgovarali na brojna pitanja zainteresirane publike. Kao lajtmotivi kroz većinu pitanja su se provlačili međusobno razumijevanje i suradnja, kako među strukama, tako i sa javnostima, te izazovi s kojima se suočavaju svi dionici u procesima zaštite i očuvanja baštine.
Bilo je tu i anegdota koje slikovito opisuju izazove na terenu, poput arheoloških istraživanja starog Kaptola kod Siska koja su započela usred zime, u krajnje nepovoljnim uvjetima za rad. Taj i ostali spomenuti primjeri nisu samo opisivali izazove, već i pokazali koliko je u cijelom procesu važna dobra koordinacija, planiranje i međusobno razumijevanje među strukama, ali i održavanje dobrog duha unutar tima.
Interdisclipiranost kao imperativ
Zbog razornog potresa koji je pogodio Zagreb 2020. godine, nepokretna kulturna baština – od stambenih zgrada do reprezentativnih palača – našla se u središtu pozornosti stručnjaka i javnosti. Upravo je ta aktualnost i kompleksnost obnove bila razlog zbog kojeg je ova tema postavljena kao fokusna točka simpozija.
Kao jedna od rijetkih studentskih inicijativa ovakvog opsega, Pokret za nepokretnu kulturnu baštinu nastao je iz potrebe za boljom povezanošću struka koje će u budućnosti zajedno sudjelovati u obnovi i očuvanju baštine. Simpozij je, uz Pokret, organizirala i Akademija likovnih umjetnosti uz suorganizaciju Hrvatskog restauratorskog društva, te partnere Filozofski fakultet i Sveučilište u Zagrebu, a sudjelovali su Arhitektonski, Agronomski, Grafički, Građevinski i Prirodoslovno-matematički fakultet.
Suradnja među mladim stručnjacima različitih profila – od konzervatora i povjesničara umjetnosti do arhitekata, inženjera i kemičara – pokazala se ne samo poželjnom, nego i nužnom za održivu i kvalitetnu obnovu. Uspjeh simpozija očituje se i u činjenici da je dvorana bila puna oba dana, što potvrđuje koliko postoji stvarna potreba i interes za interdisciplinarnim dijalogom i praktičnom suradnjom.
Simpozij je otvoren 22. travnja u 10 sati u knjižnici Filozofskog fakulteta, a tijekom dvodnevnog programa razvijeni su konkretni prijedlozi buduće suradnje i nastavka inicijative. Pokret za nepokretnu kulturnu baštinu time se ne zadržava samo na teorijskom okviru, već gradi temelje za novu praksu u zaštiti nasljeđa – onu koja počinje zajedništvom još u studentskim danima.
