Iako je završetak radova planiran za kolovoz 2025. godine, Schlosserove stube obnavljat će se bar još šest mjeseci, ako ne i više. Time jedna od pješačkih žila kucavica zagrebačkog centra, sagređena prije više od stotinu godina, ostaje prekinuta još barem neko vrijeme.
Kako je za Yammat FM obrazložio zamjenik gradonač̣elnika Luka Korlaet, dugoočekivani radovi kasne zbog novootkrivenih “stvari”. Potvrdio je kako je dosada odrađen dio najavljenih radova na temeljima, instalacijama i drenaži. Međutim, zbog novih spoznaja na terenu, potrebna je izmjena glavnog projekta što će završetak radova odgoditi sigurno i u jesen.
Podsjetimo, početkom prosinca 2024. godine najavljen je početak rekonstrukcije najpoznatijih stuba u samom centru Zagrebu. Građani su taj pothvat iščekivali više od 15 godina. “Ovaj projekt pokazuje našu posvećenost očuvanju povijesne baštine Zagreba, ali i unapređenju infrastrukture koju svakodnevno koriste naši građani. Schlosserove stube nisu samo pješački prolaz”, rekao je povodom početka radova gradonačelnik Tomislav Tomašević. Dodao je kako su Schlosserove stube dio zagrebačkog identiteta i izrazio vjeru da će nakon rekonstrukcije zasjati u punom sjaju.
Od projekta do izvedbe
U osvit Adventa, radovi su započeli 2. prosinca 2024. godine, u vrijednosti gotovo 1.5 milijuna eura. Dio javnosti je projekt kritizirao zbog visoke cijene. Tako je poslovni.hr izračunao da cijena jedne, od sveukupno 162 stube (koliko ih Schlosserovo šetalište broji), iznosi gotovo 10.000 eura. Ustrajno, Grad Zagreb ističe kako će rekonstrukcija poboljšati funkcionalnost ovog važnog prolaza, uz očuvanje njegove povijesne i kulturne vrijednosti.
Budući da su Schlosserove stube upisane u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, svi radovi provode se pod nadzorom Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode.
Tako je u priču otpočetka uključen konzervatorski nadzor kako bi se osigurali najviši standardi zaštite kulturne baštine. Cilj je zadržati izvornu autentičnost, ali osigurati dugotrajnu sigurnost prostora.
Projektom je bila predviđena zamjena dotrajalih elemenata – stuba, podesta, pergola i klupa, sanacija konstrukcije, ugradnja nove odvodnje te popravak oštećenog opasnog zida u duljini 20 metara.
Iz ljeta u zimu
Radio Sljeme je pak na svojoj Facebook stranici u svibnju plasirao ažuriranu informaciju kako radovi napreduju prema glavnom projektu, u skladu s konzervatorskim smjernicama. Sa šetališta su dotada bili uklonjeni svi predgotovljeni elementi i počišćena zemlja ispod stuba. Stube su bočno osigurane i dorađeni su zidovi. Ujedno je najavljen završetak radova u predviđenom roku. Kolovoz se tada činio daleko.
Mjesec dana prije roka u radijskom je eteru 9. srpnja ipak zašuškala vijest o produljenju radova na omiljenom pješačkom prijelazu Zagrepčana. Teško uzdrmane već načete stube svoju rekonstrukciju su ionako već dugo čekale.
Stvari na terenu su fluidnije nego na papiru, što nije neobična pojava, kako u postpotresnim obnovama, tako i u obnovama kulturne baštine u ostalim dijelovima Hrvatske. Detaljna rekonstrukcija danas zadire dublje no prije, otkrivajući dosad skrivene slojeve povijesti i gradnje. Potres 2020. godine zatresao je više nego što se očitovalo na prvi pogled.
Stotinu godina zagrebačkih stuba
Schlosserove stube nastale su početkom 1920-ih, kao dio urbanističke vizije arhitekta Huga Ehrlicha. Sagrađene uz njegovu zgradu Slavenske banke u Vlaškoj ulici, stube su povezale Šoštarićevu ulicu s uzvisinom Šalate. Nastale su na tragu današnjih Zakmardijevih stuba izgrađenih 1912. godine, koje je također Ehrlich projektirao.
Kao frekventan put do fakulteta i škole te rekreacije na Šalati ime su prigodno dobile po poznatom liječniku i priodoslovcu Josipu Kalasanciju Schlosseru – Klekovskom koji je živio u 19. stoljeću. Češkog porijekla, nakon studija u Beču, posvetio se unapređenju javnog zdravstva na ovim prostorima. Osim toga, strastveno se bavio planinarenjem. Koliko mu je ta aktivnost bila bitna, pokazuje i njegovo viteško ime “Klekovski”. Sam ga je odabrao kada su ga imenovali vitezom 1867. godine.Slijedom navedenoga, u narednom desetljeću postao je i prvi predsjednik Hrvatskoga planinarskog društva, koje u svom grbu ima Klek, a pamtimo ga i po glasovitom djelu Flora Croatica kojemu je posvetio čak 12 godina rada.
Pomno oblikovane, s nizom blagih zavoja i šest odvojenih krakova, Schlosserove stube obogaćene su betonskim klupama na podestima i pergolama od armiranog betona. Ehrlich ih je projektirao kao autorsko djelo koje nadilazi čistu funkcionalnost, pretvarajući ih u prostor šetnje, odmora i vizualnog doživljaja.
Tijekom stoljeća raubanja, i prije potresa 2020., bilo je razvidno da više ne mogu podnositi toliki štropot. Stube su mjestimično otkrhnute, na dijelovima napukle, a drugdje su se počele odvajati uslijed klizanja. Sve to je utjecalo na narušenu stabilnost konstrukcije i rasklimane elemente, koji su vapili za obnovom.
Stube kao višedimenzionalno tkivo grada
U Zagrebu su stube oduvijek bile više od pukih prijelaza preko visinskih razlika. One su oblikovale prostore između donjeg i gornjeg grada, stapajući se s okolišem i pružajući nova pješačka povezivanja.
Tijekom 19. stoljeća gradile su se kao jednostavni, standardizirani komunalni objekti. U 20. stoljeću dobile su pak novu ulogu te su postale arhitektonska djela s vlastitim identitetom. Posebno su važne na sjevernim obroncima grada, gdje nisu bile samo prijeko potrebne radi funkcionalnosti, nego su svojim oblikovanjem i uklapanjem u pejzaž postale dio vizualnog identiteta Zagreba.
Iako će Zagrepčani na ovaj iznimno važan mikrourbani zahvat neminovno čekati još barem neko vrijeme, jednom kada budu u potpunosti rekonstruirane, Schlosserove stube monumentalno će se vratiti pješacima i sigurnije skratiti put prema Šalati. U međuvremenu, Grad Zagreb se zahvaljuje građanima na dosadašnjem strpljenju.
