Tijekom obnove Hrvojeve ulice u Splitu arheolozi su naišli na nevjerojatno otkriće – stražarski prolaz iz rimskog doba, zatrpan najmanje pet stoljeća, koji povezuje tu poznatu ulicu s podrumima Dioklecijanove palače, bilježi Anita Markovina Radnić za Dnevnik HRT-a.
Ovo neobično otkriće baca novo svjetlo na svakodnevni život i urbanistički raspored unutar palače jednog od najpoznatijih rimskih careva. Iako su tragali za kulom srušenom u 17. stoljeću, arheolozi su pronašli vrata u zaboravljeni prolaz. Smješten u istočnom bedemu, zatrpan je za vrijeme osmanske prijetnje kada su se kule rušile radi jačanja zidova. S druge strane zidina danas vlada tišina i tama, ali u doba cara Dioklecijana prostor je vrvio životom.
“Otkrivamo svaki pedalj palače, uključujući originalne zidove i ovo antičko stubište koje je vodilo prema van. Ono nam mnogo govori o svakodnevnom životu i načinu gradnje palače”, izjavila je Vesna Bulić Baketić, ravnateljica Muzeja grada Splita.
Istraživanja se provode u sklopu rekonstrukcije svodova palače i uređenja Hrvojeve ulice. “Već godinama ulažemo u obnovu perimetralnih zidova palače, ali i drugih ostataka. U sklopu uređenja istočnog zida pokazala se potreba za širim istraživanjem južne kule”, rekla je Jasna Jerkov, voditeljica Odsjeka za staru gradsku jezgru i baštinu.
Iako temelji Dioklecijanove kule, kasnije u vlasništvu obitelji Ciprianis, još nisu pronađeni, prolaz sam po sebi nosi niz pitanja. Služio je za ulaz u kulu i povezivao podrume s gornjim etažama careva stana, objašnjava voditelj istraživanja Nebojša Cingeli. Ističe i da se nakon pada carstva biskup uselio u carev stan, a istočni dio postao je biskupski vrt.
Budući da podrumi imaju samo jedan ulaz i izlaz, novootkriveni prolaz predstavlja pravo arheološko otkriće. Ne samo radi sigurnosti budućih posjetitelja, već i kao ključna karika u složenoj priči o razvoju i transformaciji Dioklecijanove palače kroz stoljeća, ovaj će ulaz ostati otvoren kao još jedna vrata u prošlost Splita.
