in

Hommage Ivani Brlić-Mažuranić: kako je kustosica Sanda u Ogulinu okupila 14 umjetnica inspiriranih omiljenom spisateljicom

Radovi s izložbe "Hommage Ivani", otvorenoj u Noći muzeja
Radovi s izložbe "Hommage Ivani", otvorenoj u Noći muzeja

“Hommage Ivani zamišljen je kao posveta našoj najznačajnijoj spisateljici bajki, našem Andersenu, Ivani Brlić Mažuranić. Inspiracija za izložbu bila mi je sama Ivana – kako žena, tako i umjetnica. I to slavna umjetnica, koja je bila poznata i kao uzorna supruga i majka, ali i društveno angažirana osoba. Biti uspješan na oba “fronta” za ženu je i danas veliki izazov, a kamoli za žene u Ivanino vrijeme” – opisuje Sanda Stanaćev Bajzek, kustosica izložbe koja je na jednom mjestu okupila čak četrnaest različitih umjetnica. U svojim su radovima otkrile osobni, jedinstven i duboko intiman, doživljaj vidljivih i nevidljivih svjetova Ivane Brlić-Mažuranić.

Umjetnice koje su izložile svoje radove su Ivana Bakal, Ljiljana Belavić Kliček, Marsela Hajdinjak, Irena Gayatri Horvat, Koraljka Kovač, Vesna Matić, Jelena Martinović, Dijana Nazor Čorda, Ivana Ožetski, Lea Popinjač, Tara Beata Racz, Ana Salopek, Vesna Šantek i Gabrijela Šimić. 

Izložba kao istinski hommage Ivani

Noć je muzeja 2025. godine i našli smo se u Zavičajnom muzeju grada Ogulina. Formalno otvorenje upravo je završilo. U drugoj sobici izložbe primjetila sam kako se umjetnica Jelena Martinović prima kista dok tražim kustosicu za koju imam još par pitanja o pozadini izložbe.

“U izložbu “Hommage Ivani” pozvala sam umjetnice s kojima sam već surađivala i za koje sam znala da će reinterpretirati Ivano djelo kako ono i zaslužuje biti interpretirano. Bila sam sigurna da će s Ivanom ući u čudesan dijalog, pritom hrabro razotkrivajući i sebe kao ženu i umjetnicu, pokazati Ivanu kakvu do sada još nismo upoznali. Tako sam, krenuvši u realizaciju same ideje, ujedno krenula u potragu za umjetnicama koje su već interpretirale Ivanino djelo. Prisjetila sam se ilustratorica njezinih bajki i onih umjetnica koje svojim radovima nerijetko tematiziraju slavenske legende i našu bogatu usmenu predaju.”- prepričala je Sanda Stanaćev Bajzek. Dodala je kako je na koncu okupila 14 iznimnih žena – hrvatskih vizualnih umjetnica – vrlo različitih u izričaju i pristupu temi: “One su svojom jedinstvenom umjetničkom osobnošću, u mediju slike, crteža, klasične i digitalne grafike, ilustracije i instalacije, ready-madea, kostima-instalacije, lutke i videa, pomogle napraviti multimedijalnu poslasticu.”

Prošetala sam se Zavičajnim muzejom Ogulin i pošla na njegov tavan, odnosno kulu. Kula inače nije otvorena za posjetitelje, ali Noć muzeja je otkrila skrivene odaje. Poslije šetnje sam se vratila pogledati kako napreduje Stribor Jelene Martinović. Bio je završen! 

Program u Kući bajki

U muzeju je bio žamor i dio posjetitelja je otišao u obližnji Centar za posjetitelje Ivanina kuća bajki gdje se program nastavlja. Prvo je prikazan film, a slijedila je i radionica. Gledao se “Hommage Ivani – Priče iz dubine” u kojem je sudjelovalo više umjetnica s izložbe. Najavljena je radionica art terapije s crtanjem i razgovorom. Tko nije htio na radionicu, mogao je istraživati Ivaninu kuću bajke, inače mjesto u koje godišnje dolazi tisuće školaraca iz cijele Hrvatske. Brojnima je to prvo mjesto gdje mogu iskusiti priče Ivane Brlić-Mažuranić. Posveta je to Ivani Brlić-Mažuranić kojom se svjedoči njezinoj kreativnosti i čaroliji.

“Sam hommage, ili da kažem to na našem lijepom hrvatskom – posveta, prilika je da iznimne umjetničke osobnosti koje su dale značajan obol našoj kulturi i umjetnosti iznova valoriziramo, potvrdimo aktualnost njihova djela i njihov utjecaj na nove generacije. A utjecaj Ivane Brlić Mažuranić je neminovan. Pogotovo je tomu tako danas kada dolazi do revalorizacije nacionalnih tradicijskih vrijednosti, našeg slavenskog nasljeđa koje ne možemo zanemariti, ali i manje isticanog kršćanskog svjetonazora koji nam donosi opće vrednote toliko potrebne u ovom vremenu oskudnom ljubavlju. U kontekstu vrednovanja umjetnosti žena treba napomenuti da je Ivana bila nositeljicom, u njezino vrijeme rijetkog, “ženskoga glasa”. Tada je odzvanjao, a čuje se i danas, u hrabrim, ljubavlju vođenim, djelima njezinih ženskih likova.”- ispričala je Sanda Stanaćev Bajzek.

Izložba ostaje otvorena do 3. ožujka 2025. godine. Ako ste blizu, posjetite je! 

Hotel Palace FOTO: Darko Antolković

Kraj distopijske priče koja je privlačila urbane istraživače: Haludovo je očišćeno, ribarsko selo ograđeno

Krčka biskupija odobrila je pretisak rijetke knjige Alojzija Ragužina o crkvama i kapelama otoka Krka