Usred Gornjeg grada, u zgradi gdje se donose zakoni i kroji budućnost države, otkriven je četvrti kat koji formalno nikada nije postojao. Nastao je u u doba UDBA-e, služio je narodnoj obrani, a skrivao se iza administrativnog zaborava sve dok ga potres nije razotkrio.
Tijekom obnove zgrade Hrvatskog sabora, oštećene u potresu, otkriveno je da njezin zadnji kat – nije postojao. Barem ne u papirima. Ovaj je kuriozitet tijekom obilaska zgrade Hrvatskog sabora otkrio predsjednik Sabora Gordan Jandroković i nemalo iznenadio prisutne – Znate li da je jedan dio Hrvatskog sabora dograđen 60-ih i 70-ih godina prošlog stoljeća bez ikakvih građevinskih dozvola?
Radi se o četvrtom katu dijela zgrade prema Opatičkoj ulici te trećem katu u dvorišnom krilu. Ti katovi nisu bili upisani ni u jednoj građevinskoj, konzervatorskoj niti saborskoj dokumentaciji. Kao da su jednostavno niknuli u tišini birokratskog mraka. Zašto je tome tako, otkriveno je kasnije.
Kat koji u papirima ne postoji
Do otkrića je došlo kada je trebalo pribaviti konzervatorske smjernice za obnovu jer je zgrada Sabora zaštićeno kulturno dobro, a cijeli Gornji grad kulturno-povijesna cjelina. No kada su stručnjaci krenuli proučavati dokumentaciju, ostali su zbunjeni. Nigdje nije bilo zapisa o dogradnji koja je bila pred njima.
Tajnik Sabora Davor Orlović otkrio je kako se jedino logično objašnjenje za njihovo postojanje krije u – nacionalnoj sigurnosti. Naime, u nelegalno dograđenom četvrtom katu djelovao je nekadašnji Sekretarijat za narodnu obranu.
U doba bivše države, sve što je imalo veze s vojskom bilo je strogo povjerljivo. Tajne gradnje bile su tek alat državne sigurnosti, kao i u brojnim drugim slučajevima diljem zemlje gdje još leže skriveni objekti iz kojih se trebao voditi rat koji se nije dogodio.
Od tajne etaže do javnog vidikovca
S vremenom su nadogradnje legalizirane, ali su u potresu pretrpjele najveće štete. Sada će se potpuno ukloniti, a na njihovo mjesto dolazi jedno od najuzbudljivijih arhitektonskih rješenja u suvremenoj povijesti Sabora – vidikovac s panoramskim pogledom na Donji grad, Zagrebačku katedralu i dalje, prema obronima Medvednice s jedne i savskoj dolini s druge strane.
Prema projektu arhitektonskog studija SANGRAD, na vrhu zgrade izgradit će se stakleni paviljon koji će se protezati cijelom istočnom stranom i bit će otvoren za građane i posjetitelje. Za javnost se gradi i poseban ulaz iz Ulice 29. listopada 1918., s vlastitim liftom i sigurnosno odvojenim pristupom.
Kako je prilikom obilaska za medije, kojega je vodio predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jadroković, objasnio glavni projektant Vedran Perišić, posjetitelji će odmah u prizemlju biti usmjereni na svoju vertikalu – sve radi sigurnosti, ali i funkcionalnosti.
Zgrada dviju stvarnosti
Nova arhitektonska i funkcionalna podjela zgrade Sabora dijelit će je na dva lica. Jedno, službeno, saborsko, zatvoreno ili povremeno dostupno javnosti. Drugo je pak otvoreno građanima i transparentno poput staklene stijene koja će dominirati novim pročeljem. Dosada skriveni četvrti kat tako će postati ključni dio vizualnog identiteta zgrade Sabora.
Uz SANGRAD, na obnovi rade studio Drugi format, Radionica statike te izvođač ING-GRAD. Projekt je vrijedan više od 70 milijuna eura, financiran iz europskog Mehanizma za oporavak i otpornost. Završetak radova očekuje se 2027. godine.
Do tada, priča o tajnom četvrtom katu ostat će jedno od onih čudesa prošlosti koje otkrivamo tek kada priroda ili slučaj zaviri dublje u temelje. A možda je upravo to najveće blago ove priče – podsjetnik da zgrade, baš poput ljudi, skrivaju tajne koje se ne otkrivaju na prvi pogled.
